Europska komisija odobrila je državnu potporu za prvu poljsku nuklearnu elektranu. Odluka je donesena rekordnom brzinom i otvara put financiranju projekta, a prva nuklearna elektrana ujedno je i najveće ulaganje u povijesti poljskog energetskog sektora.

Izvješće „Stanje klimatskog djelovanja 2025.“ („The State of Climate Action 2025“), koje je izradio Systems Change Lab, otkriva da nijedan od 45 ključnih pokazatelja potrebnih za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C, u skladu s Pariškim sporazumom, nije na pravom putu do 2030. godine. Iako se većina kreće u pravom smjeru, napredak je i dalje spor i neujednačen kako bi se postigli ciljevi dogovoreni u Parizu 2015. godine.

U posljednjem desetljeću Poljska je započela važnu tranziciju prema obnovljivim izvorima energije, osobito prema energiji vjetra. Iako se ova europska zemlja još uvijek snažno oslanja na ugljen, vjetroelektrane – osobito one na kopnu – postale su najjeftiniji izvor energije.

Iako su svjetske vlade obećale smanjiti emisije stakleničkih plinova, nova analiza otkriva da je većina najvećih proizvođača u sedam godina nakon Pariškog klimatskog sporazuma povećala svoju proizvodnju fosilnih goriva i povezane emisije. Prema najnovijim podacima Carbon Majorsa za 2023. godinu, ukupne emisije najvećih svjetskih proizvođača nafte, plina, ugljena i cementa dodatno su porasle u odnosu na 2022., pri čemu je više od 50 posto tih emisija povezano sa samo 36 kompanija.

Beton s godišnjom proizvodnjom od oko nevjerojatnih 30 milijardi tona nema konkurencije među građevinskim materijalima. Zbog svoje svestrane upotrebe, njegova popularnost vjerojatno neće padati ni u nadolazećim godinama.

Proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva u EU-u nastavlja padati, dok su energija vjetra i Sunca dostigle udio od 30 posto i prvi put prestigle fosilna goriva.

Dana 29. lipnja 2023. na snagu je stupila pionirska Uredba EU-a o lancima opskrbe bez krčenja šuma, koja je ključna sastavnica borbe protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti.

U 2022. godini smrtonosno onečišćenje zraka uzrokovano radom termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu dodatno je poraslo u odnosu na 2021. godinu, navodi se u petom izvještaju „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply Or Close“), koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch.

Kako bi se suzbile klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, nova uredba obvezuje poduzeća da osiguraju da proizvodi koje prodaju u EU-u ne dovode do krčenja i propadanja šuma. Nova uredba usvojena je s 552 glasa za, 44 protiv i 43 suzdržana.

Termoelektrane na ugljen na području zapadnog Balkana su i u 2021. godini, četvrtu godinu za redom, prekršile legislativu o onečišćenju zraka, ispuštajući pet puta više sumpor dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno, navodi se u izvještaju „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply or close“), koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch.