Europska unija i dalje među prva tri svjetska emitera CO2

Njemačka i Velika Britanija su dvije zemlje EU-a koje najviše doprinose emisijama CO2

Organizacija Global Carbon Project (GCP) je povodom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu objavila izvještaj o najvećim svjetskim emiterima CO2 u 2018. godini. Europska unija nakon Kine i SAD-a i dalje najviše doprinosi emisijama ugljkovog dioksida.

Iako su se podaci za 2018. godinu koristili za EU kao cjelinu,  Global Carbon Project (GPC) u svom izvještaju također navodi podatke pojedinih zemalja EU-a, posebice onih koje su najviše doprinijele emisijama ugljikovog dioksida. Njemačka i Velika Britanija su tako i dalje među deset zemalja svijeta koje su u atmosferu ispustile najviše CO2 u 2018. godini.

EU je tijekom prošlog desetljeća uspjela smanjiti emisiju ugljikovog dioksida za 17 %, ali to nije dovoljno da bi se nadoknadio porast emisija brzorastućih gospodarstava poput Kine i Indije koje su posebno povećale svoje udjele i to za 36 %, odnosno 71 %.

Usporedbom podataka pet najvećih emitera CO2 u odnosu na 2017. godinu, EU je jedina koja je 2018. godine uspjela smanjiti emisije i to za -2 %. Najveći porast zabilježen je u Indiji (+ 7,5 %) i Rusiji (+ 3,7 %). Pet zemalja koje emitiraju najviše CO2 činilo je 2018. godine gotovo 65 % globalnih emisija.

U GCP-u se očekuje da će EU dodatno smanjiti svoje emisije u 2019. godini, a isto se očekuje i od SAD-a, no Kina i Indija pokazuju trend porasta. Zbog toga se procjenjuje da će emisije u 2019. biti 4 % veće nego 2015. godine kada je postignut Pariški klimatski sporazum. Prema GCP-u globalne emisije CO2 će se u 2019. godini povećati za 0,6 % (u rasponu od - 0,2 % do + 1,5 %) jer će se pad uporabe ugljena kompenzirati porastom korištenja prirodnog plina i nafte. Korištenje prirodnog plina upravo je glavni uzrok ovog rasta od 2012. godine.

  • Njemačka i Velika Britanija su i dalje dvije zemlje EU-a koje najviše doprinose emisijama CO2 / Izvor: Global Carbon Project

Veliki pad potrošnje ugljena u Europi

Potrošnja ugljena se u Europi 2019. godine smanjila za 10 % što je pomoglo pri usporavanju rasta globalnih emisija ugljikovog dioksida, no pad je nadoknadila veća veća potrošnja prirodnog plina i nafte. To potvrđuje činjenicu da je svijet još uvijek daleko od postizanja drastičnih smanjenja emisija stakleničkih plinova koje su nužno potrebe za sprječavanje katastrofalnog globalnog zatopljenja.

U posljednjih 10 godina emisije ugljikovog dioksida su se u zemljama EU-a smanjivale prosječnom stopom od 1,4 % godišnje. No, stručnjaci iz GCP-a tvrde da postignuti napredak nije dovoljan.

„Potrebno je hitno udvostručiti naša nastojanja kako bismo ostali u okviru cilja ograničenja porasta globalne temperature ispod 2 °C, utvrđenog Pariškim sporazumom“, citirao je u svom izvještaju GCP Philippea Ciaisa, istraživača u Laboratoriju za klimatsku znanost i okoliš (Laboratoire des Sciences du Climat et de l'Environnement - LSCE) na Institutu Pierre Simon Laplace (IPSL).

Njemačka i Velika Britanija su i dalje, kao i tijekom cijelog proteklog desetljeća, dvije zemlje EU-a koje najviše doprinose emisijama CO2. Poljska se kao zemlja koja je uvelike ovisna o ugljenu popela sa šestog na treće mjesto najvećih onečišćivača EU-a, a slijede je Italija i Francuska.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zahvaljujući klimatskim promjenama Beograd dobio prve palme

Beogradska komunalna tvrtka JKP „Zelenilo-Beograd“ je u srijedu 23. rujna ispred paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Кalemegdanu posadila šest palmi. To su prve palme posađene na javnoj zelenoj površini srpskog glavnog grada, a upravo ta činjenica izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama.

António Guterres: „Moramo zaustaviti rat protiv prirode“

Svijet se suočava s velikom ekološkom opasnošću. U ponedjeljak 2. prosinca u Madridu počinje 25. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP25), na kojoj će se sve države svijeta pozvati na suočavanje s globalnim zatopljenjem.

Europljani podržavaju postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

EU će sljedeće godine ažurirati svoj dugoročni klimatski cilj, a prema nedavno usvojenoj rezoluciji Europski parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o potrebi što skorijeg postizanja klimatske neutralnosti, i to najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

WMO: 2019. je druga najtoplija godina u povijesti mjerenja

Objedinjena analiza vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazuje da je 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja. Prva najtoplija godina je 2016.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER