Europska unija i dalje među prva tri svjetska emitera CO2

Njemačka i Velika Britanija su dvije zemlje EU-a koje najviše doprinose emisijama CO2

Organizacija Global Carbon Project (GCP) je povodom održavanja 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu objavila izvještaj o najvećim svjetskim emiterima CO2 u 2018. godini. Europska unija nakon Kine i SAD-a i dalje najviše doprinosi emisijama ugljkovog dioksida.

Iako su se podaci za 2018. godinu koristili za EU kao cjelinu,  Global Carbon Project (GPC) u svom izvještaju također navodi podatke pojedinih zemalja EU-a, posebice onih koje su najviše doprinijele emisijama ugljikovog dioksida. Njemačka i Velika Britanija su tako i dalje među deset zemalja svijeta koje su u atmosferu ispustile najviše CO2 u 2018. godini.

EU je tijekom prošlog desetljeća uspjela smanjiti emisiju ugljikovog dioksida za 17 %, ali to nije dovoljno da bi se nadoknadio porast emisija brzorastućih gospodarstava poput Kine i Indije koje su posebno povećale svoje udjele i to za 36 %, odnosno 71 %.

Usporedbom podataka pet najvećih emitera CO2 u odnosu na 2017. godinu, EU je jedina koja je 2018. godine uspjela smanjiti emisije i to za -2 %. Najveći porast zabilježen je u Indiji (+ 7,5 %) i Rusiji (+ 3,7 %). Pet zemalja koje emitiraju najviše CO2 činilo je 2018. godine gotovo 65 % globalnih emisija.

U GCP-u se očekuje da će EU dodatno smanjiti svoje emisije u 2019. godini, a isto se očekuje i od SAD-a, no Kina i Indija pokazuju trend porasta. Zbog toga se procjenjuje da će emisije u 2019. biti 4 % veće nego 2015. godine kada je postignut Pariški klimatski sporazum. Prema GCP-u globalne emisije CO2 će se u 2019. godini povećati za 0,6 % (u rasponu od - 0,2 % do + 1,5 %) jer će se pad uporabe ugljena kompenzirati porastom korištenja prirodnog plina i nafte. Korištenje prirodnog plina upravo je glavni uzrok ovog rasta od 2012. godine.

  • Njemačka i Velika Britanija su i dalje dvije zemlje EU-a koje najviše doprinose emisijama CO2 / Izvor: Global Carbon Project

Veliki pad potrošnje ugljena u Europi

Potrošnja ugljena se u Europi 2019. godine smanjila za 10 % što je pomoglo pri usporavanju rasta globalnih emisija ugljikovog dioksida, no pad je nadoknadila veća veća potrošnja prirodnog plina i nafte. To potvrđuje činjenicu da je svijet još uvijek daleko od postizanja drastičnih smanjenja emisija stakleničkih plinova koje su nužno potrebe za sprječavanje katastrofalnog globalnog zatopljenja.

U posljednjih 10 godina emisije ugljikovog dioksida su se u zemljama EU-a smanjivale prosječnom stopom od 1,4 % godišnje. No, stručnjaci iz GCP-a tvrde da postignuti napredak nije dovoljan.

„Potrebno je hitno udvostručiti naša nastojanja kako bismo ostali u okviru cilja ograničenja porasta globalne temperature ispod 2 °C, utvrđenog Pariškim sporazumom“, citirao je u svom izvještaju GCP Philippea Ciaisa, istraživača u Laboratoriju za klimatsku znanost i okoliš (Laboratoire des Sciences du Climat et de l'Environnement - LSCE) na Institutu Pierre Simon Laplace (IPSL).

Njemačka i Velika Britanija su i dalje, kao i tijekom cijelog proteklog desetljeća, dvije zemlje EU-a koje najviše doprinose emisijama CO2. Poljska se kao zemlja koja je uvelike ovisna o ugljenu popela sa šestog na treće mjesto najvećih onečišćivača EU-a, a slijede je Italija i Francuska.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Nove šume posađene u blizini rijeka mogle bi iskoristiti svu vodu

Sadnja novih šuma predstavlja obećavajući način za borbu protiv globalnog zatopljenja budući da stabla apsorbiraju ugljikov dioksid, glavni staklenički plin koji nastaje kao posljedica ljudskog djelovanja. No, neplanirana posljedica sadnje novih šuma mogli bi biti trajno niski protoci rijeka.

António Guterres: „Moramo zaustaviti rat protiv prirode“

Svijet se suočava s velikom ekološkom opasnošću. U ponedjeljak 2. prosinca u Madridu počinje 25. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP25), na kojoj će se sve države svijeta pozvati na suočavanje s globalnim zatopljenjem.

Europljani podržavaju postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

EU će sljedeće godine ažurirati svoj dugoročni klimatski cilj, a prema nedavno usvojenoj rezoluciji Europski parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o potrebi što skorijeg postizanja klimatske neutralnosti, i to najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

WMO: 2019. je druga najtoplija godina u povijesti mjerenja

Objedinjena analiza vodećih međunarodnih skupina podataka koju je provela Svjetska meteorološka organizacija pokazuje da je 2019. bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja. Prva najtoplija godina je 2016.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER