Godina na izmaku četvrta je najtoplija godina u povijesti mjerenja

20 najtoplijih godina zabilježeno u posljednje 22 godine

U svojoj prijevremenoj izjavi o stanju globalne klime u 2018., UN-ova Svjetska meteorološka agencija navodi da će 2018. godina, nakon 2016., 2015. i 2017. godine vjerojatno biti četvrta najtoplija godina otkada je mjerenja

Po svjesnosti prvi, po djelovanju posljednji

U izvješću objavljenom u četvrtak, 29. studenoga, svega nekoliko dana prije početka UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP24) u poljskim Katowicama, Svjetska meteorološka agencija (WMO) ističe da je 20 najtoplijih godina zabilježeno u posljednje 22 godine, a 2018. je na putu da postane četvrta najtoplija godina otkada je mjerenja.

Iz UN-a upozoravaju kako je potrebno hitno djelovanje za zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja planeta, a sudeći prema podacima iz prijašnjih izvješća o stanju globalne klime, posljednje četiri godine, od 2015. do 2018. su četiri najtoplije godine u povijesti mjerenja. Trend zagrijavanja se očito nastavlja, a tome pridonose i podaci godišnje procjene o emisijama stakleničkih plinova, koji pokazuju da su se nakon trogodišnjeg pada, emisije stakleničkih plinova povećale na povijesne razine od 53.5 milijardi tona u 2017. godini.

„S daljnjim temperaturnim povećanjima nikako nismo na putu postizanja ciljeva Pariškog sporazuma“, rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a. „Koncentracije stakleničkih plinova su ponovno na rekordnoj razini i ako se sadašnji trend nastavi, može se očekivati porast prosječne globalne temperature od 3-5 °C do kraja stoljeća.“

 

 

Podsjetimo, glavni cilj Pariškog klimatskog sporazuma jest zadržavanje porasta prosječne svjetske temperature na razini manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama (1850.-1900.) i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C u razdoblju od 2020. nadalje.

Taalas je još jednom istaknuo utjecaj prekomjernog iskorištavanja fosilnih goriva na temperaturno povećanje te dodao kako je „potrebno ponoviti da smo prva generacija koja u potpunosti razumije klimatske promjene, ali ujedno i posljednja koja nešto može učiniti.“ 

Znanstvenici su već upozorili da bi nadolazeća 2019. godina mogla biti neobično topla zbog predviđenog El Niña, koji donosi iznadprosječnu površinsku temperaturu ekvatorijalnog dijela Tihog oceana.

I minimalno zagrijavanje čini razliku

Prijevremena izjava o stanju globalne klime za 2018. pokazuje da su se temperature tijekom prvih deset mjeseci 2018. godine bile gotovo 1 °C iznad predindustrijske razine. IPCC-ovo izvješće, objavljeno u listopadu ove godine, pokazalo je da su prosječna globalne temperature između 2006. i 2015. bile 0,86 °C  iznad predindustrijske razine, a u posljednjih pet godina, između 2004. i 2018., 1,04 °C iznad predindustrijske razine.

 

 

 

 

Zamjenica direktora WMO-a, Elena Manaenkova, naglasila je da „svaki djelić stupnja zagrijavanja čini razliku ljudskom zdravlju i pristupu hrani i slatkoj vodi, djelujući pritom na biljno i životinjsko izumiranje te preživljavanje koraljnih grebena i morskih vrsta.“

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatsko izvješće za 2017. godinu dokazuje kako je svijet na pragu ulaska u novo razdoblje globalnog zatopljenja

Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.

Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

COP24: što je zaključeno i zašto se toliko dugo čekalo na dogovor?

Nakon dva tjedna intenzivnih pregovora, u subotu navečer su predstavnici više od 190 zemalja u poljskim Katowicama postigli konačan dogovor o primjeni Pariškog sporazuma. No, znanstvenici, ali i sami sudionici konferencije smatraju kako je mnogo toga još ostalo neriješeno.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER