Imamo 12 godina za zaustavljanje porasta temperatura!

Prema posljednjem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC)

Vodeći svjetski znanstvenici upozoravaju kako nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi.

UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) objavio je novo izvješće u kojem navodi da su čovječanstvu bez odlaganja potrebne hitne promjene kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, odnosno zadržavanje porasta prosječne svjetske temperature na razini manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C.

Nakon tri godine istraživanja, pregledanih 6.000 radova i nekoliko tjedana teških pregovora između znanstvenika i vladinih dužnosnika, navedeno izvješće usvojeno je dana 8. listopada od strane svih 195 zemalja potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma na sastanku u gradu Incheonu u Južnoj Koreji.

Izvor: IPCC

Svijet je trenutno  1 °C topliji u odnosu na predindustrijske razine, a kako se navodi u izvješću IPCC-a posve je jasno da se klimatske promjene već događaju o čemu svjedoče razorni uragani u SAD-u, rekordne suše u Cape Townu i šumski požari na Arktiku. Nadograđujući pritom upozorenja o rizicima klimatskih promjena iz prethodnih izvješća, IPCC upozorava kako svako dodatno zagrijavanje može pogoršati utjecaj globalnog zatopljenja.

Koja će područja biti najgore pogođena ako globalno zatopljenje dosegne 2 °C?

Zatopljenje od samo pola stupnja, odnosno postizanje globalnog zatopljenja od 2 °C (umjesto 1,5 °C), dovelo bi do značajnog zagrijavanja i iznimno vrućih dana u svim kopnenim regijama. To bi također moglo dovesti do povećanja udara jakih kiša u nekim regijama, osobito u višim geografskim širinama sjeverne hemisfere – potencijalno uključujući dijelove Aljaske, Kanade, Europe, Rusije i Azije – što bi moglo povećati rizik od poplava.

Osim toga, za neke regije, uključujući i Mediteran, u ovom se slučaju predviđa više sušnih razdoblja. Utjecaji bilo kakvog dodatnog zagrijavanja također mogu potaknuti povećano topljenje ledenih ploča i ledenjaka, kao i povećanje porasta razine mora.

Izvor: The Guardian

Koje se mjere mogu poduzeti za sprječavanje daljnjeg zatopljenja na iznad 1,5 °C?

Iako izvješće sadrži vrlo nepovoljne nalaze, još nije prekasno za djelovanje: „U okviru zakona kemije i fizike moguće je ograničavanje zatopljenja na 1,5 °C, ali to bi zahtijevalo provođenje bespresedanskih mjera“, izjavio je Jim Skea, supredsjedatelj jedne od radnih skupina IPCC-a.

„Ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u usporedbi s 2 °C smanjilo bi izazovne utjecaje na ekosustave, ljudsko zdravlje i dobrobit, olakšavajući pritom postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda“, rekao je Priyardarshi Shukla, supredsjedatelj druge radne skupine IPCC-a.

Međutim, održavanje globalnog zatopljenja ispod problematične razine zahtijevat će određena ulaganja u energetski sektor u iznosu od oko 20,8 bilijuna eura do 2035. godine. Također, onečišćenje ugljikom moralo bi se do 2030. godine smanjiti za 45 % te dovesti na razinu nule do 2050. godine.

Svjetski fond za zaštitu prirode (World Wildlife Fund, WWF) pozvao je EU da poduzme žurne akcije kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 stupnjeva Celzijevih, navodeći u svom priopćenju sljedeće: „Ovo izvješće koje je odobrilo 195 nacionalnih vlada, naglašava važnost provođenja neposrednih, dubokih i transformacijskih promjena, bez kojih će se svijet kakav danas poznajemo nepovratno promijeniti.“

IPCC-ovo posljednje izvješće bit će ključni znanstveni doprinos na Konferenciji o klimatskim promjenama koja će se održati od 2. do 18. prosinca ove godine u poljskim Katowicama.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Šume – najmoćniji i najučinkovitiji sustav pohrane ugljika na Zemlji

Svakodnevno svjedočimo posljedicama klimatskih promjena i povećanim emisijama stakleničkih plinova nastalih uslijed korištenja teških fosilnih goriva. No, rješenje za smanjenje glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, nije u primjeni skupih tehnoloških rješenja, već onih prirodnih.

5 do12: Poziv na buđenje svijesti o klimatskim promjenama

Europski kontinent su u 2018. godini obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama te je tako 2018. okarakterizirana kao „najekstremnija“ po pitanju vremenskih neprilika. Znanstvenici upozoravaju kako prosječne svjetske temperature ne smiju rasti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, a vrijeme u kojem živimo predstavlja ključni trenutak za budućnost čovječanstva jer smo mi prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja za njega može nešto učiniti.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER