Nikad brža promjena klime

Američko izvješće o klimatskim promjenama predstavlja tri glavna izazova za oceane

Posljednja procjena američke nacionalne klime upozorava kako porast razine mora, ekstremne temperature, oluje, požari, poplave i druge klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, gospodarstvu te stanovništvu.

Bijela kuća objavila je četvrtu Nacionalnu klimatsku procjenu (Fourth National Climate Assessment) u kojoj upozorava na rizike i učinke klimatskih promjena diljem SAD-a. U 29 poglavlja i 5 priloga navode se ozbiljne prijetnje za život, američku sigurnost te gospodarstvo, a sve zbog posljedica prouzročenih porastima razine mora, olujama, požarima, poplavama i drugim klimatskim promjenama.

Trenutno se klima na Zemlji mijenja brže nego u bilo kojem trenutku u povijesti moderne civilizacije, prvenstveno kao rezultat ljudskih aktivnosti“, prva je rečenica u objavljenom izvješću.

Poseban naglasak stavljen je na oceane i izazove s kojima se oni suočavaju, a bez smanjenja daljnjih emisija bi do kraja stoljeća godišnji gubici mogli doseći stotine milijardi dolara.

U nastavku donosimo tri glavna izazova s kojima se trenutno nose ti dragocjeni morski ekosustavi:

1. Oceanski ekosustavi se mijenjaju

Emisije stakleničkih plinova morsku vodu čine toplijom, kiselijom i manje oksidiranom. Kombinacija navedenih učinaka uništava podvodne ekosustave, gdje promjenom temperature i kemije vode određena mjesta postaju manje podnošljiva za morski život.

Navedenim promjenama brojne vrste se ne mogu prilagoditi, a rezultat je restrukturiranje podvodnih staništa, osobito u tropskim i polarnim područjima gdje samo nekolicina vrsta uspijeva preživjeti, a većina nažalost ugiba uslijed promjene okolišnih uvjeta.

Ugrožen nije samo morski svijet, već i ljudsko stanovništvo čija primarna egzistencija ovisi upravo o oceanima i svim dobrobitima koje mu ono pruža. Tako u SAD-u više od 123 milijuna ljudi (39 posto stanovništva) živi u obalnim područjima, gdje o zdravlju oceana ovisi većina njihovih svakodnevnih aktivnosti, a naposljetku i sam život.

2. Ribarstvo i ribari su u opasnosti  

Uslijed zagrijavanja oceana, sve je teže izvršavanje ribolovnih aktivnosti. Kako se temperature mijenjaju, komercijalno važne ribe ponekad sele na sjever ili jug, ili pak u dublje, hladnije vode, čineći pritom ribolov manje predvidljivim i uzrokujući financijske gubitke zainteresiranih strana.

U svim regijama, osim na Aljasci, očekuje se gubitak u ribolovnim prihodima te se tako za područje tropskih Havaja i Meksičkog zaljeva predviđa pad ribolovnih aktivnosti za čak 47 posto.

3. Ekstremni događaji će se intenzivirati 

Iznenadni toplinski i hladni udari jedan su od simptoma temperaturne varijabilnosti koja karakterizira toplinske promjene. Osim nepredvidivih udara topline ili hladnoće koji mogu povećati klimatske učinke, od ekstremnih događaja koji pogađaju oceane ističu se još i ekstremna kiselost te deoksigenacija. Primjera radi, toplinski val koji je 2015. pogodio zapadnu obalu SAD-a uzrokovao je naknadno cvjetanje toksičnih algi, čiji rast potiču toplije vode. Pojava algi učinila je Dungeness rakove (Metacarcinus magister) nesigurnima za jelo i ugrozila ribolovne aktivnosti do te mjere da je u konačnici proglašena savezna katastrofa.

 

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

COP24: što je zaključeno i zašto se toliko dugo čekalo na dogovor?

Nakon dva tjedna intenzivnih pregovora, u subotu navečer su predstavnici više od 190 zemalja u poljskim Katowicama postigli konačan dogovor o primjeni Pariškog sporazuma. No, znanstvenici, ali i sami sudionici konferencije smatraju kako je mnogo toga još ostalo neriješeno.

Antropogene emisije CO2 mijenjaju morsko dno

Rezultati nove studije upozoravaju na ubrzano otapanje morskog dna zbog acidifikacije oceana uzrokovane visokim emisijama CO2, glavnog nusproizvoda većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva.

Ljudski utjecaj uzrokovao drastično smanjenje oceanske divljine

Vodom je prekriveno oko 71 posto Zemljine površine te se upravo zbog tog plavetnila Zemlja često naziva „plavim planetom“. Već i prije utjecaja klimatskih promjena, čovječanstvo je svojim aktivnostima degradiralo čak oko šest sedmina „plavog planeta“ uzrokujući tako smanjenje oceanske bioraznolikosti.

Smatraju li se tehnologije s negativnim emisijama uobičajenima i normalnima?

Napredak u tehnologiji, zajedno s rastućom klimatskom krizom, zahtijeva ponovno vraćanje na nerealne i ekološki neprihvatljive ideje. Kako bi se lakše kontrolirale uznapredovale klimatske promjene,  ekološki stručnjaci navode kako je potrebno istovremeno rješavati njihove posljedice, ali i uzrok.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER