Karibi su preplavljeni algama neugodnog mirisa truleži

Strahuje se od problema još većih razmjera i njegovog utjecaja na budućnost obalnih zajednica

Omiljene turističke plaže od Belizea do Barbadosa preplavljene su golemim nakupinama Sargassum algi vrlo neugodnog mirisa truleži, a klimatske promjene mogle bi dodatno pogoršati problem.

Ova vrsta algi iz roda smeđih makroalgi obitava u oceanima diljem svijeta te može narasti i do nekoliko metara dužine, a zbog iznimnih količina po njoj je ime dobilo i Sargaško more u Atlanskom oceanu. Smeđe je ili tamnozelene boje, a sastavljena je od oblika sličnih stabljici, korijenu i listovima. Sargassum alge su u oceanima neophodno stanište za pojedine vrste morskog života, no kada dospiju na obale počinju truliti te otpuštaju bezbojan plin sumporovodik poznat po vrlo neugodnom mirisu pokvarenih jaja.

Utjecaj na turizam

Na Karibima se nakupljaju u neuobičajenim količinama još od 2011. godine, no ove godine zabilježene su iznimno velike količine i to na obalama od Barbadosa do Meksika, gdje se kilometrima protežu u visinama i do jednog metra i to desecima metara od mora.

Lokalne vlasti u Belizeu uklanjaju dnevne nakupine Sargassum algi u središtu grada Placencia. / Fotografija: The San Pedro Sun Newspaper

Sve to ima značajan utjecaj na turizam o kojem ovisi većina regije – ogromne količine algi, a posebice njihov neugodan miris tjeraju turiste s plaža, a onemogućavaju i plivanje. Plin negativno djeluje i na električne uređaje u kućama u blizini obale, a lokalno stanovništvo se žali na glavobolje, mučninu i nadraženost kože.

Alge ugrožavaju i morski život diljem regije te pristižu brojna izvješća o pomoru riba, kornjača, dupina i drugih morskih organizama. Oceanografi još uvijek nisu sigurni što je izazvalo ovu neuobičajenu pojavu, no smatra se kako je uzrokovana globalnim zatopljenjem te se strahuje od problema još većih razmjera i njegovog utjecaja na obalne zajednice u budućnosti.

„To postaje glavno pitanje za mnoge otočne države“, kazao je James Franks, viši znanstveni istraživač u istraživačkom laboratoriju Gulf Coast Research na Sveučilištu Southern Mississippi. „Ne razumijemo ga u potpunosti i još postoje mnoge nepoznanice.“

Toplije vode oceana pogoduju rastu algi

Vjeruje se kako su Sargassum alge nabujale zbog povećanja nutrijenata u oceanu, moguće i zbog nanosa mineralima bogate prašine iz Afrike. Postoji i mišljenje kako je uzrok tome istjecanje gnojiva američke industrijske poljoprivrede, no jedno je sigurno - toplije vode oceana također potiču rast algi.

„Smatram da globalno zatopljenje predstavlja dio ovog problema“, izjavila je Amy Siuda, stručnjakinja za Sargassum alge na floridskom Eckerd Collegeu. „Svjedoci smo promjena morskih struja koje svakako mogu biti povezane sa zagrijavanjem atmosfere.“

„Promjenama vjetrova, potencijalno uzrokovanih zagrijavanjem klime, moguće je da su se alge premjestile sa svog uobičajenog područja te da su ih vjetrovi i struje odveli dalje prema jugu“, tvrdi Siuda i dodaje kako su oceanske struje rezultat vjetra, a na promjene vjetra utječu više temperature, promjene u atmosferi i protok zraka.

Plaža Puerto Morelos, blizu Cancuna u Meksiku / Fotografija: Edgard Garrido/Reuters

Bez obzira na uzroke, nakupljanje velikih količina Sargassum algi na obalama smatra se vrlo ozbiljnim problemom te su vlasti diljem Kariba pokrenule hitne programe za njegovo rješavanje. Belize je mala otočna država u Srednjoj Americi i izrazito je ovisna o turizmu te stoga Sargassum alge izazivaju veliku zabrinutost. Lokalne vlasti čine dobar posao i osiguravaju financijska sredstva potrebna za skupe i složene operacije čišćenja. Ipak, neki su hoteli već prijavili otkazivanje dolazaka gostiju tijekom posezone, a prema tvrdnjama lokalnih turističkih djelatnika, utjecaj algi tijekom sezone mogao bi biti katastrofalan.

Problem bi mogao postati dugoročan

Sargassum alge na obalama Kube / Fotografija: Wikimedia Commons / Bogdan Giuşcă 

Iako već poduzimaju odlučne korake kako bi se ovaj problem riješio, hotelijeri su optimistični i planiraju postavljanje mreža za zadržavanje plime algi na moru. Tvrdi se, također, kako su podbacile metode kontrole koje se primjenjuju na obližnjem poluotoku Yucatan u Meksiku.

Međutim, na sjevernom dijelu Belizea, u blizini otoka Ambergris Caye, uočen je masovni pomor ribe. „Izgleda da alge ubijaju cijelu generaciju mladih morskih životinja na tom području“, kaže Kirah Castillo, tehnički direktor morskog rezervata Hol Chan.

Tek mjesec dana stari jastozi i školjke migriraju u područje mangrova te se pretpostavlja da su se na tom putu ugušili Sargassum algama. „Pravi učinci će se vjerojatno osjećati tek za dvije do tri godine, kada bi ih se trebalo početi loviti“, tvrdi Castillo.

Svi su složni oko činjenice kako bi se problem s algama mogao dodatno pogoršati, s malo izgleda za pronalaženje preventivnog rješenja.

„Ovaj problem može postati dugoročan, a sve veća učestalost plime algi može utjecati na pojavu problema tijekom cijele godine, možda čak i u većim količinama“, ističe Amy Siuda.

Karibi se nalaze pred velikim izazovom, a obalne zajednice morat će pronaći način prilagodbe.

„Ne možete zaustaviti valove. Možete samo pratiti njihov dolazak“, rekla je za Guardian lokalna turistička djelatnica. „Teško je osjećati se nemoćnima.“

S.F. | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Slijeganje tla u Nizozemskoj veće od očekivanog

Iako se već dugo sumnja kako se tlo u Nizozemskoj spušta, tek sada su objavljena prva mjerenja provedena na nacionalnoj razini koja to i dokazuju. Slijeganje tla je nažalost znatno veće od očekivanog, osobito u zapadnom dijelu zemlje.

Opasnost od ponovnog masovnog izbjeljivanja Velikog koraljnog grebena

Veliki koraljni greben bi se u sljedećim mjesecima mogao suočiti s novim izbjeljivanjima. Iako možda neće biti štetna poput dva prethodna, kojima se uništila gotovo polovica koralja, nova izbjeljivanja mogla bi uništiti sve daljnje šanse za njihov oporavak.

Rajsko otočje Palau prvo zabranilo upotrebu krema za sunčanje

Prema procjenama UN-a, već je oko petine koraljnih grebena na svijetu mrtvo, a u sljedećem desetljeću moglo bi ih biti uništeno još 15 %. Njihov opstanak, između ostaloga, ugrožavaju i kreme za sunčanje, a mala otočna država Palau u zapadnom Pacifiku prva će na svijetu zakonom zabraniti njihovu upotrebu s ciljem zaštite koraljnog i ostalog morskog svijeta.

Izmet morskih ptica grije, ali i hladi naš planet

Nova istraživanja o prirodnim procesima bitnima za normalno funkcioniranje i odvijanje života na Zemlji pokazala su da, uz polarne alge i truljenje lišća te ostalog biljnog organskog materijala, izmet morskih ptica u tome igra neočekivanu ulogu. Dokaz o pozitivnom djelovanju nutrijentima bogatog ptičjeg izmeta samo je još jedan dio kompleksne slagalice ekosustava. Učinak guana na okoliš pokriva „nedostatak“ procesa truljenja organskih tvari te djelovanje glacijalnih algi na ledene pokrove.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER