IUCN upozorava: U oceanima je sve manje kisika!

Deoksigenacija oceana predstavlja dodatnu prijetnju već ugroženim morskim ekosustavima

U oceanima je sve manje kisika, a kako se sve više zagrijavaju, znatno je ugrožena osjetljiva ravnoteža morskog života, upozorava Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

Već ugroženi globalnim zatopljenjem, zakiseljavanjem i prekomjernim izlovom ribe, oceani su također izloženi prijetnji značajnog gubitka kisika. Potvrđuje to najnovije istraživanje Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for Conservation of Nature - IUCN), objavljeno 7. prosinca.

Izvještaj o deoksigenaciji oceana temelji se na radu 67 stručnjaka i predstavlja najvažnije dosadašnje istraživanje o ovoj još uvijek nedovoljno istraženoj pojavi. IUCN ističe zaključak istraživača da gubitak kisika u oceanima „predstavlja rastuću prijetnju ribolovu, a posebno određenim skupinama morskih vrsta poput tuna, sabljarki i morskih pasa“ te se poziva na svoj crveni popis ugroženih vrsta.

„U oceanima je sve manje kisika, a kako se sve više zagrijavaju, znatno je ugrožena osjetljiva ravnoteža morskog života“, upozorava generalna direktorica IUCN-a dr. Grethel Aguilar. „Kako bismo ograničili gubitak kisika u oceanima, zajedno s drugim dramatičnim učincima klimatskih promjena, svjetski čelnici se moraju obvezati na trenutno i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova“, istaknula je Aguilar na UN–ovoj konferenciji COP25 u Madridu.

Uzrok su dvije pojave

Deoksigenacija je uglavnom posljedica dvaju fenomena: eutrofikacije –razmnožavanja određenih biljaka, obično algi, zbog otjecanja hranjivih sastojaka s kontinenata te taloženja dušika iz uporabe fosilnih goriva, i zagrijavanja oceanskih voda uslijed klimatskih promjena, dok oceani apsorbiraju dio emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim utjecajem.

Razina kisika u oceanima se između 1960. i 2010. smanjila se za oko dva posto, navodi se u izvještaju IUCN-a. Ako emisije nastave rasti trenutnom brzinom procjenjuje se kako bi oceani mogli izgubiti dodatnih tri do četiri posto svojih zaliha kisika do 2100. godine, „s tim da je većina tog gubitka koncentrirana u prvih 1.000 metara vodenog stupca, gdje je bogatstvo i brojnost vrsta najveća“.

Oko 700 lokacija širom svijeta, često na obalama i u poluzatvorenim morima, ugroženo je niskom razinom kisika u usporedbi sa svega 45 u 1960-im godinama! „Tijekom istog razdoblja, površina anoksičnih voda u svjetskim oceanima, odnosno područja potpuno osiromašena kisikom, povećala se četiri puta“, navodi se u izvještaju.

Promijenjena ravnoteža

Ovo smanjenje količine kisika u oceanima „već je počelo mijenjati ravnotežu morskog života, favorizirajući vrste tolerantne na hipoksiju (mikrobi, meduze i neke lignje) na štetu osjetljivih vrsta – mnogih morskih vrsta, većinom riba, tvrdi se u izvještaju IUCN-a.

Određena područja oceana bogata ribom koju konzumiraju ljudi duguju svoje postojanje oceanskim strujama bogatim hranjivim tvarima, ali su zato siromašne kisikom, što ih čini „posebno osjetljivim na promjene, čak i minimalne“, tvrde autori izvještaja.

Neke vrste koje su ključne za ribolov i prehranu ljudi, poput tuna, sabljarki i morskih pasa, također su „posebno osjetljive na nisku razinu kisika zbog svoje veličine i velikih energetskih potreba“. Ove vrste mogu migrirati u „sve rjeđe površine morskih voda bogatih kisikom“ te tako postati izloženije izlovu.

Također, ističe se posljedična ugroženost drugih morskih vrsta, poput onih koje žive na morskom dnu – algi, makroalgi, koralja, morskih trava, mangrova, ali i riba, planktona i morskih sisavaca, tvrdi IUCN uz napomenu kako je ponekad vrlo teško izmjeriti sve utjecaje.

Iako deoksigenacija oceana i njene posljedice još uvijek nisu dovoljno istražene, IUCN ističe veliku ovisnost obalnog stanovništva te općenito svjetske ribolovne industrije o oceanima, posebno u zemljama u razvoju.

S.F. / Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Nikad brža promjena klime

VEZANE VIJESTI

Online rasprava „Zaštita okoliša i klimatske promjene“

O nizu izazova u zaštiti okoliša i prava na zdrav život u Hrvatskoj govore sve brojnije pritužbe koje Uredu pučke pravobraniteljice šalju građani/ke i okolišne udruge, a najčešće se odnose na održivo gospodarenje otpadom ili unapređenje zaštite voda, zraka i tla.

Nikad brža promjena klime

Posljednja procjena američke nacionalne klime upozorava kako porast razine mora, ekstremne temperature, oluje, požari, poplave i druge klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, gospodarstvu te stanovništvu.

Antropogene emisije CO2 mijenjaju morsko dno

Rezultati nove studije upozoravaju na ubrzano otapanje morskog dna zbog acidifikacije oceana uzrokovane visokim emisijama CO2, glavnog nusproizvoda većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva.

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER