Plastični oceani: traži se zabrana jednokratne plastike od 2021.

Europski parlament izglasao mjere za smanjenje gomilanja plastike u okolišu

Europski parlament je na današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao direktivu o smanjenju utjecaja plastike na okoliš kojom će se zabraniti upotreba jednokratnih plastičnih predmeta koji najviše onečišćuju okoliš. Eurozastupnici svih političkih opcija su velikom većinom podržali nova pravila kojima se želi smanjiti gomilanje plastike čiji utjecaj na okoliš postaje sve teži.

Prema danas prihvaćenim pravilima, jednokratni plastični proizvodi poput tanjura, pribora za jelo, slamki, držača za balone ili štapića za uši, koji čine više od 70 % morskog otpada, bit će zabranjeni na tržištu EU-a od 2021. godine.

Zastupnici u Europskom parlamentu su na popis plastičnih proizvoda zabranjenih na tržištu EU-a od 2021. dodali i proizvode od oxo-razgradivih plastičnih masa, kao što su ambalaža i spremnici brze hrane od proširenog polistirena.

Nacionalni ciljevi smanjenja za ostale vrste plastike

Potrošnju za nekoliko drugih proizvoda, za koje nema alternative, države članice trebaju smanjiti za barem 25% do 2025. godine. Ovo uključuje kutije za hamburgere za jednokratnu uporabu, kutije za sendviče ili posude za hranu za voće, povrće, deserte ili sladolede. Zemlje članice će izraditi nacionalne planove za poticanje korištenja proizvoda koji se mogu višestruko koristiti, kao i za promicanje učestale uporabe predmeta i recikliranja.

Ostala plastika, poput boca, morat će se prikupljati odvojeno i reciklirati po stopi od 90 % do 2025. godine.

Opušci cigareta i izgubljena oprema za ribolov

Parlamentarni zastupnici složili su se da mjere smanjenja trebaju pokriti i otpad duhanskih proizvoda, posebno filtre od cigareta koji sadrže plastiku. To bi trebalo biti smanjeno za 50 % do 2025. i 80 % do 2030. godine.

Jedan opušak cigarete može onečistiti između 500 i 1000 litara vode, kada je bačen na kolnik, a za njegovu razgradnju potrebno je i do dvanaest godina. Opušci cigareta su u ukupnoj količini jednokratnog plastičnog otpada druga najbrojnija skupina proizvoda.

Zemlje članice također trebaju osigurati da se godišnje prikuplja najmanje 50 % izgubljene ili napuštene ribolovne opreme koja sadrži plastiku, s ciljem recikliranja od najmanje 15 % do 2025. godine. Ribarska oprema predstavlja 27 % otpada na europskim plažama.

Povećati odgovornost proizvođača

Zemlje članice morale bi osigurati da duhanske tvrtke pokrivaju troškove prikupljanja otpada za te proizvode, uključujući prijevoz, obradu i sakupljanje smeća. Isto vrijedi i za proizvođače opreme za ribolov koja sadrži plastiku. Oni će morati pridonijeti dosezanju dogovorenih kvota recikliranog materijala.

„Prihvatili smo najambiciozniju legislativu o plastici za jednokratnu uporabu. Na nama je da u predstojećim pregovorima s Vijećem, koji bi trebali početi već u studenom, ostanemo pri našim stajalištima. Današnje glasovanje otvara put prema budućoj ambicioznoj direktivi. Ona je od ključne važnosti ako želimo zaštiti morski okoliš i smanjiti ekološku štetu povezanu s plastičnim otpadom u Europi, koja se procjenjuje da će do 2030. iznositi 22 milijarde eura.“ – izjavila je izvjestiteljica, belgijska europarlamentarka Frédérique Ries iz Kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE).

Izvješće je prihvaćeno je s 571 glasova za, 53 protiv i 34 suzdržana. Prije stupanja na snagu, direktiva se mora usuglasiti s državama članicama u Europskom vijeću, a očekuje se da će se to dogoditi u prvoj polovici 2019. godine.

Hrvatska bi među prvima trebala podržati zabranu jednokratne plastike

„Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe. Procjene su da je u svjetskim oceanima preko 150 milijuna tona plastike i Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i okolišu,“ izjavila je Biljana Borzan, članica Odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnost hrane EP.

„Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet,“ zaključila je Borzan.

Održiva budućnost bez upotrebe jednokratne plastike

„Ovo je pobjeda u borbi protiv jednokratne plastike, ali pred nama je dug put da zaustavimo gušenje našeg planeta pod težinom vlastitog smeća. Svake minute kamion pun plastičnog otpada baca se u naša mora i oceane. Građani ne mogu više čekati da industrija shvati kako onečišćenje plastikom predstavlja ozbiljnu prijetnju svima nama. Ovim primjerom Europska unija može svijetu pokazati kako izgraditi održivu budućnost bez upotrebe jednokratne plastike“, izjavio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec, zastupnik Zelenih/ESS-a i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Obuhvaćeni proizvodi čine 70 % svih otpadnih predmeta u moru

Prema Europskoj komisiji, više od 80 % morskog otpada je plastika. Proizvodi obuhvaćeni ovim ograničenjima čine 70 % svih otpadnih predmeta u moru. Zbog svoje spore razgradivosti, plastika se akumulira u morima, oceanima i na plažama u EU-u i širom svijeta. Čestice mikroplastike pronađene su u brojnim morskim vrstama, kao što su morske kornjače, tuljani, kitovi i ptice te ribe i školjke. Slijedom navedenog otpad se može pronaći i u lancu ljudske prehrane.

Iako je plastika prikladan, prilagodljiv, koristan i ekonomično vrijedan materijal, potrebno je osigurati bolje gospodarenje, recikliranje i ponovno korištenje. Kada se nalazi u otpadu, ekonomski utjecaj plastičnih masa ne obuhvaća samo izgubljenu ekonomsku vrijednost materijala nego i troškove čišćenja i gubitak za turizam i ribarstvo.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Njemačka politika potiče klimatske promjene i propast poljoprivrednih gospodarstava

Održiva poljoprivredna reforma - to je ono što su desetine tisuća prosvjednika zahtijevali na skupu pod nazivom „Sad je dosta!“, održanom prošlog petka u Berlinu. Čak 35.000 okupljenih prosvjednika jasno je poručilo ministrici poljoprivrede Juliji Klöckner, kao i sudionicima 11. međunarodne konferencije Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu (GFFA), na potrebu zaustavljanja provedbe loše i nepravedne poljoprivredne politike.

2018. bila je godina borbe protiv plastičnog otpada

Prošlu godinu pamtit ćemo po mnogo čemu, ali svakako i po Trumpovom kršenju svih kodeksa američkog predsjedništva. No, bitno je istaknuti kako je u 2018. svijet odlučno krenuo u zelenom i održivom smjeru, posebice po pitanju jednog od najvećih okolišnih problema današnjice – onečišćenja plastičnim otpadom. Donosimo sažetak donesenih zabrana i provedenih akcija po pitanju rješavanja problema plastičnog onečišćenja u 2018. godini.

Drastičan pad upotrebe plastičnih vrećica u Australiji

Prakticiranje modernog stila života te prekomjerna upotreba jednokratnih plastičnih proizvoda rezultirala je oštećenjem okolišnog sustava, posebice onog morskog gdje su prikazi plutajućih vrećica postali svakodnevna pojava. Kako bi se to spriječilo, vodeća dva australska lanca supermarketa zabranila su korištenje plastičnih vrećica i tako dovela do drastičnog pada njihove potrošnje.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER