Blloku Cube – novi projekt tvrtke Stefano Boeri Architetti

Uspješan postkomunistički preobražaj Tirane

Multifunkcionalna zgrada oblika kocke novi je projekt arhitektonske tvrtke Stefano Boeri Architetti i gradi se u albanskoj prijestolnici Tirani. Ova zanimljiva sedmerokatnica imat će fasadu sastavljenu od trodimenzionalnih aluminijskih trokuta u funkciji sjenila na staklenim zidovima.

Nova građevina kvadratnog tlocrta površine 30 x 30 metara, dobila je naziv prema obliku kocke i četvrti Blloku u kojoj se gradi. U donjim dvjema etažama građevine ukupne površine 1.116 četvornih metara smjestit će se trgovački centar, dok će preostalih pet imati uredsku namjenu. Na vrhu građevine će se urediti krovni vrt s restoranom.

Struktura fasade / Stefano Boeri Architetti

Fasada zgrade bit će sastavljena od trokutastih uzoraka izrađenih od eloksiranog aluminija, čija je funkcija kako reflektiranje svjetlosti, tako i zaštita od izravne Sunčeve svjetlosti. Sustav sjenila sastojat će se od 110 centimetara dugih kvadratnih modula, polovično prekrivenih trodimenzionalnim trokutima i postavljenih s njihove unutarnje strane. Ovakva fasada koja će reflektiranjem svjetlosti iz različitih kutova postizati zanimljiv niz nijansi zlatne boje, služit će kao učinkovit sustav sjenila za poboljšanje energetske učinkovitosti.

„Ovo rješenje za oblaganje fasade, posebno dizajnirano za naš prvi albanski projekt, igra bitnu ulogu u definiranju jedinstvenosti zgrade i doprinosi njenoj važnosti kao novom urbanom obilježju ovog dijela grada“, kaže Francesca Cesa Bianchi, voditeljica projekta iz tvrtke Stefano Boeri Architetti.

Dnevni prikaz / Stefano Boeri Architetti

 

Blloku-Cube noću / Stefano Boeri Architetti

Tirana prolazi temeljitu preobrazbu

Bllok-Cube je tek jedan od nekoliko velikih arhitektonskih projekata koji se trenutno realiziraju u Tirani. Danski arhitekt Bjarke Ingels (BIG) osmislio je novu zgradu kazališta u obliku leptir mašne, dok nizozemski arhitekt Winy Maas (MVRDV) piramidalni spomenik iz doba komunizma pretvara u centar za tehnološku edukaciju kao zanimljiv spoj prošlosti i budućnosti.

Novo kazalište u Tirani / Bjarke Ingels Group (BIG)

 

Centar za tehnološku edukaciju kao zanimljiv spoj prošlosti i budućnosti / MVRDV – Winy Maas, Jacob Van Rijs and Nathalie De Vries

Stefano Boeri Architetti također rade i na svom drugom velikom arhitektonskom projektu u Tirani – realizaciji izgradnje tri škole u sklopu master plana Tirane TR030 prema zamisli Grimshaw Architects i to na površini od 15 četvornih kilometara na sjeverozapadu grada. Boerove nove škole, građene od crvene opeke i bijelog betona kao referenca na prisutnost talijanske arhitekture u Tirani, zamišljene su za cjelogodišnje 24-satno korištenje te će osim za edukaciju služiti i za održavanje kulturnih događanja i skupova.

Projekt izgradnje tri škole u Tirani / Stefano Boeri Architetti

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Uključivanje građana u procese energetskog planiranja

Direktor MENEA-e Alen Višnjić i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek potpisali su partnerski sporazum te u nazočnosti župana Međimurske županije Matije Posavca predstavili projekt „ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u suradnji s građanima“.

Boerijeva vertikalna šuma gradit će se i u Tirani

Tirana je veliko gradilište u kojem se trenutno realizira nekoliko velikih projekata poznatih svjetskih arhitekata – novu zgradu kazališta gradi danski arhitekt Bjarke Ingels, dok nizozemski arhitekt Winy Maas piramidalni spomenik iz doba komunizma pretvara u zanimljiv spoj prošlosti i budućnosti. Nakon izgradnje poslovne zgrade i tri škole, talijanski arhitekt Stefano Boeri će u albanskoj prijestolnici graditi i svoj najnoviji projekt vertikalne šume.

Nova zgrada DHMZ – robusne lamele umjesto razigrane forme usklađene s okolišem

Javnosti je ostalo nepoznato je li ijedan od ocjenjivanih 15 radova, pa ni od onih prvih pet koji su ušli u uži izbor, pokušao odgovoriti na izazove suvremene arhitekture. Koliko su radovi naših arhitekata samo reprodukcija već viđenog na nekim drugim prostorima, a koliko se ovakva jedna zgrada za potrebe DHMZ „ugrađuje u prirodu“? Prostora za razmah novih ideja ima, samo ima li ideja i hrabrosti da se one realiziraju?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER