Europski parlament: Trebamo obvezujuće ciljeve za zaštitu divlje flore i faune

Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta većinom glasova usvojena je rezolucija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote”, kojom se nastoje zaustaviti i preokrenuti trenutačni trendovi smanjenja biološke raznolikosti u Europi i ostatku svijeta.

Hoće li zbog lošeg planiranja gradske uprave Pula uskoro postati grad neugodan za život?

Udruga Zelena Istra je u srijedu održala konferenciju za medije povodom sve izraženije betonizacije i asfaltizacije kvartova u Puli, koja se tijekom posljednjih godina pretvorila u veliko gradilište.

Moramo djelovati odmah kako bismo spasili prirodu

Očuvanje prirode moglo bi nas stajati dvostruko više ako ne počnemo djelovati odmah, tvrde znanstvenici Prirodoslovnog muzeja u Londonu

Onečišćenje bukom šteti svim živim bićima u oceanima

Postoje brojne studije koje potvrđuju da buka izazvana ljudskim utjecajem šteti morskim sisavcima, no isto tako utječe i na ribe, beskralježnjake, morske ptice i gmazove

Čovječanstvo je s današnjim danom potrošilo sve Zemljine resurse za 2020.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a ove je godine pao na 22. kolovoza – dvadesetak dana kasnije i to zahvaljujući pandemiji COVID-19.

Još uvijek možemo spasiti polovicu Zemljine kopnene površine

Već odavno nema nikakvih sumnji, ljudski utjecaj drastično mijenja život na Zemlji, priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. No, postavlja se pitanje koliko je Zemljine površine još uvijek zaštićeno od štetnog ljudskog utjecaja?

Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Kolonije pingvina na Antarktici smanjile su se i do 77 % u posljednjih 50 godina

Znanstvenici koji su u sklopu Greenpeacove ekspedicije istraživali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za čak 77 % otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

Zaštitimo oceane! Greenpeace izložio ledenu skulpturu pingvina ispred zgrade NSK

U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, aktivisti Greenpeacea su ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjeg mjesta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izložili ledenu skulpturu pingvina. Zagreb se tako pridružio globalnoj akciji koja se idućih dana održava u dvadesetak zemalja svijeta, a kojom se traži snažan globalni Sporazum o svjetskim morima.