OCEANI

Znanstvenici rade na zaštiti lamantina ugroženih crvenom plimom

Obala Floride pod prijetnjom je crvene plime, pojave cvjetanja toksičnih algi koje uzrokuju smrti brojnih morskih vrsta, uključujući i lamantine - porodicu sisavaca iz reda morskih krava. Za spas lamantina, bore se i znanstvenici koji razvojem novog tretmana nastoje ubrzati proces ozdravljenja ugroženih vrsta.

Koliko mikroplastike završi na našem tanjuru?

Novi dokazi potvrđuju da mikroplastika, koju konzumiraju morske životinje, putem hranidbenih lanaca završava na našim stolovima. Postoji li određena razina mikroplastike koju možemo konzumirati, a da neće ugroziti naše zdravlje?

Tužni nastavak priče o skupini kitova ubojica uz pacifičke obale SAD-a i Kanade

Mlada ženka kita iz skupine orka kitova koji obitavaju uz obale američke države Washington i kanadske Britanske Kolumbije, četverogodišnjakinja nazvana J-50, bila je ovog ljeta u vrlo lošem zdravstvenom stanju. Njezin nestanak je uočen u petak, 7. rujna, a nakon trodnevne potrage istraživači Centra za istraživanje kitova na otoku San Juan pretpostavljaju da je uginula.

Novi dres Real Madrida je otpad, ali na dobar način!

Nogometni klub Real Madrid redovito je u naslovima svjetskih sportskih vijesti zbog svojih majstorija na terenu. No ovaj put klub je u vijestima zbog drugog razloga: Real Madrid svojim novim dresovima napravljenim od oporabljene plastike iz oceana želi skrenuti pažnju javnosti na jedan od najvećih ekoloških problema današnjice.

Borba za spas koraljnih grebena na Havajima

Oko petine koraljnih grebena na svijetu je mrtvo, a preživjeli koralji pod stalnom su prijetnjom ne samo klimatskih promjena, već i algi. Korištenjem novog uređaja alge se pažljivo „usisavaju“ s koralja, a za preostali dio brinu se morski ježinci za koje su alge prava gastronomska poslastica!

Tahlequah nastavljanjem žalovanja ugrožava svoje zdravlje

Mnoge je dirnula tužna priča o ženki kita Tahlequah koja i dalje zaokuplja veliku pozornost znanstvenika i svjetske javnosti. Prema najnovijim izvještajima, Tahlequah je uz tijelo svog mrtvog mladunčeta tugovala duže od dva tjedna te ga je konačno predala oceanskim dubinama.

Ljudski utjecaj uzrokovao drastično smanjenje oceanske divljine

Vodom je prekriveno oko 71 posto Zemljine površine te se upravo zbog tog plavetnila Zemlja često naziva „plavim planetom“. Već i prije utjecaja klimatskih promjena, čovječanstvo je svojim aktivnostima degradiralo čak oko šest sedmina „plavog planeta“ uzrokujući tako smanjenje oceanske bioraznolikosti.

Klimatsko izvješće za 2017. godinu dokazuje kako je svijet na pragu ulaska u novo razdoblje globalnog zatopljenja

Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.

Tahlequah i dalje tuguje uz tijelo svog mrtvog mladunčeta

Prema najnovijim izvještajima, Tahlequah i nakon deset dana još uvijek tuguje uz tijelo svog mrtvog mladunčeta. Iako su orke poznate po tome da se od svoje mrtvorođenčadi ne odvajaju i po nekoliko dana, ovo je dosad najduže zabilježeno razdoblje, koje izaziva veliku pozornost znanstvenika i cijelog svijeta.