Znanstvenici već dugo istražuju mogućnost da se kukci koriste kao naši pomoćnici na terenu, na mjestima do kojih ljudi ne mogu doći ili na kojima ne bi preživjeli. Zamislite žohara u području pogođenom potresom, koji može protrčati kroz ruševine i točno utvrditi gdje se nalaze kemijski tragovi ljudske prisutnosti ili skakavca koji skače kroz minsko polje i na temelju para koje je ondje detektirao donosi kartu položaja mina.

Skakanje je čest način kretanja među kukcima i vodozemcima, a gotovo je stotinu puta energetski učinkovitije od letenja. Za razliku od komarca, koji mora neprestano trošiti energiju kako bi ostao u zraku, buha se napreže samo kada skače. Takve uštede energije mogle bi biti korisne i u robotici: skupina malih, jednostavnih robota koji se kreću skakanjem mogla bi istražiti određeno područje uz mnogo manje troškove nego leteći dronovi.

U Grčkoj je zabilježen dosad najveći broj Eleonorinih sokolova (Falco eleonorae), a preliminarni rezultati najnovijeg nacionalnog popisa procjenjuju njihovu gnijezdeću populaciju na najmanje 13 262 para.

Varaždinsko komunalno poduzeće Parkovi d.o.o. sudjeluje u projektu UrbanGreenLeap, koji sufinancira Europska unija u okviru programa Interreg Euro-MED, kao dio misije Green Living Areas. Cilj projekta je jačanje otpornosti malih i srednjih mediteranskih gradova na klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa te promicanje održivog upravljanja urbanim zelenim površinama.

Šuma Fontainebleau, udaljena oko 60 km jugoistočno od Pariza, jedno je od biološki najvrjednijih šumskih područja zapadne Europe. Mjesto osnutka Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) i kolijevku modernog pješačkog turizma zahvatila je vatrena stihija, koja je uništila više od 2000 hektara, odnosno 10 posto šume, s golemim posljedicama za biljni i životinjski svijet.

Odavno je poznato da su kukci oprašivači ključni za proizvodnju mnogih vrsta voća, povrća i mahunarki koje osiguravaju vitamine i minerale nužne za prehranu ljudi, no dosad je nedostajalo jasnih dokaza o tome kako njihov nestanak utječe na ljudsko zdravlje.

Uz potporu 40,4 posto glasova u javnom glasovanju putem mrežne stranice Udruge Biom, ova dobro znana stanovnica naših priobalnih i kontinentalnih gradova nadmašila je druge finaliste – morskog vranca (32,3 posto) i žličarku (27,3 posto). Glasalo se od 14. do 24. studenog 2025., a u izboru je sudjelovalo više od tisuću ljubitelja ptica.

Ornitološka zajednica, uz inicijativu Udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, nominirala je tri ptičje vrste koje konkuriraju u izboru Ptice godine 2026. – crnu čiopu, morskog vranca i žličarku.

Nakon višegodišnjih pokušaja razumijevanja uzroka masovnog pomora pčela u SAD-u, znanstvenici su identificirali glavne čimbenike koji pogađaju i medonosne i solitarne pčele. Upozoravaju na mogućnost ponavljanja „tihog proljeća“, s ozbiljnim posljedicama za sigurnost hrane i bioraznolikost.

Ptice ovog ljeta posebno teško podnose ekstremne vrućine. Prema priopćenju berlinske podružnice njemačkog udruženja za očuvanje prirode i bioraznolikosti (NABU), brojni pronalasci iscrpljenih ptica doveli su prihvatilišta i savjetodavne službe na rub kapaciteta.