Gubitak oprašivača ugrožava ljudsko zdravlje
Manje oprašivača, manje usjeva | Gubitak bioraznolikosti izravno ugrožava ljudsko zdravlje i dobrobit, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature
Odavno je poznato da su kukci oprašivači ključni za proizvodnju mnogih vrsta voća, povrća i mahunarki koje osiguravaju vitamine i minerale nužne za prehranu ljudi, no dosad je nedostajalo jasnih dokaza o tome kako njihov nestanak utječe na ljudsko zdravlje.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature prvi put pokazuje kako pad brojnosti kukaca oprašivača narušava ključne usluge ekosustava koje podupiru ljudsku prehranu i egzistenciju.
Znanstvenici su u deset sela malih poljoprivrednih gospodarstava u Nepalu tijekom godine pratili povezanost između divljih oprašivača, prinosa usjeva i hranjivih tvari na kojima se temelji prehrana lokalnog stanovništva. Analizirajući prehranu obitelji, nutritivnu vrijednost usjeva i kukce koji ih oprašuju, istraživači su pokazali da oprašivači izravno podupiru i prehranu i prihode stanovništva.
„Ovo istraživanje izravno povezuje usjeve koje posjećuju lokalni oprašivači s ljudskom prehranom, nutritivnim statusom i prihodima”, izjavio je Matt Smith, znanstvenik s Odjela za okolišne i zdravstvene znanosti Sveučilišta Washington (UW).
Istraživanje je pokazalo da su kukci oprašivači odgovorni za 44 posto prihoda od poljoprivrede te da osiguravaju više od 20 posto unosa vitamina A, folata i vitamina E. Kada broj oprašivača opada, obitelji su izloženije lošijoj prehrani, većem riziku od bolesti i infekcija te dubljim ciklusima siromaštva i narušenog zdravlja. Procjenjuje se da četvrtina svjetskog stanovništva danas pati od takozvane „skrivene gladi”, odnosno manjka ključnih mikronutrijenata.
Jednostavne mjere mogu pomoći oprašivačima i ljudima
Istraživači ističu da postoji stvaran potencijal za pozitivne promjene ako zajednice aktivno podupiru oprašivače. Sadnja divljeg cvijeća, smanjenje uporabe pesticida ili očuvanje autohtonih pčela mogu povećati broj oprašivača, čime se istodobno jačaju prehrambena sigurnost i gospodarska otpornost lokalnog stanovništva.
„Naše istraživanje pokazuje da bioraznolikost nije luksuz nego temelj našeg zdravlja, prehrane i egzistencije”, izjavio je glavni autor istraživanja Thomas Timberlake, koji je istraživanje proveo na Sveučilištu u Bristolu, a sada radi kao poslijedoktorand na Sveučilištu u Yorku u Ujedinjenom Kraljevstvu. „Pokazujući kako vrste poput oprašivača podupiru proizvodnju hrane koju jedemo, istodobno ukazujemo i na rizike koje gubitak bioraznolikosti predstavlja za ljudsko zdravlje, ali i na velike mogućnosti za poboljšanje kvalitete života kroz suradnju s prirodom”, dodao je Timberlake.
Prema njegovim riječima, istraživanje pokazuje da gubitak bioraznolikosti nije samo ekološki problem nego i ozbiljna prijetnja javnom zdravlju i gospodarskoj stabilnosti. Oko dvije milijarde ljudi u svijetu ovisi o malim poljoprivrednim gospodarstvima, a mnogi se već suočavaju s nedostatkom vitamina i hranjivih tvari.
Znanstvenici smatraju da rezultati istraživanja mogu pomoći donositeljima odluka i poljoprivrednicima u razvoju održivijih i prirodi prilagođenih poljoprivrednih sustava. Iako je istraživanje provedeno u Nepalu, isti obrasci vrijede i za ostatak svijeta jer prehrambeni sustavi i dalje ovise o oprašivačima i zdravim ekosustavima.
Pokazujući zašto su oprašivači važni i dijeleći jednostavne i praktične metode njihove zaštite, istraživači već primjećuju da poljoprivrednici uvode promjene koje povećavaju prinose usjeva, poboljšavaju prehranu i povećavaju prihode.
„Postoji scenarij prema kojem svi dobivaju jer istodobno možemo poboljšati uvjete i za bioraznolikost i za ljude”, izjavila je koautorica istraživanja Jane Memmott, profesorica ekologije na Sveučilištu u Bristolu. „Za to je potrebno razumijevanje ekologije. Troškovi su iznenađujuće mali, dok su koristi za obje strane značajne.”
Stjepan Felber | Ekovjesnik