Većina izumiranja ptičjih vrsta uzrokovana je deforestacijom u Južnoj Americi, pokazali su nalazi nove studije provedene nad ugroženim vrstama ptica.

Bliži se vrhunac sezone uragana u Atlantiku, koja „službeno“ traje od 1. lipnja do 30. studenog. Prošlogodišnja sezona ostala je zabilježena kao najrazornija u povijesti mjerenja, pri čemu je živote izgubilo više stotina ljudi, a akumulirana materijalna šteta u Karibima i Sjedinjenim Američkim Državama iznosila je više od 250 milijardi američkih dolara.

Rezultati istraživanja provedenog na području istočnog dijela SAD-a pokazuju kako klimatske promjene uzrokuju pomicanje pojedinih vrsta drveća prema područjima s većim količinama oborina, u ovom slučaju – prema zapadu.

U jednoj žličici tla ima više mikroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži mnoštvo mikroorganizama odgovornih za većinu bioloških transformacija i razvoj hranjivih tvari koje olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. No, novo istraživanje pokazalo je da mikroorganizmi djeluju na ubrzanje fenomena globalnog zatopljenja te da, zahvaljujući njima, ugljik pohranjen u tlu ubrzano ulazi u atmosferu.

Ljudska ovisnost o mobilnim uređajima svakim danom je sve veća, a nedavno provedena analiza o utjecajima elektromagnetskog (EM) zračenja na biljni i životinjski svijet pokazala je da su bežične tehnologije, osim za ljude, postale vrlo opasno indirektno oružje kojim se ugrožava divlji svijet beskralježnjaka, kralježnjaka i biljaka.

Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.

Južni vrh planine Kebnekaise zbog topljenja leda vjerojatno više nije najviši vrh Švedske, a toplinski val u arktičkom krugu nastavlja pržiti cijelu regiju.

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

Istraživači iz Philadelphije uredili su zapuštena zemljišta i preobrazili ih u zelene površine i potom kod odraslih ljudi, koji žive u blizini tih novouređenih površina, zabilježili smanjenje depresivnih poremećaja. Najveći utjecaj primijećen je pak u siromašnijim četvrtima.

Apetit ptica za kukcima mogao bi postati neodrživ, a opadajući broj insekata diljem svijeta nedostatan za ptičje potrebe što bi moglo dovesti do prijetnje izumiranja nekih vrsta ptica, uključujući i onih značajnih za suzbijanje štetočina. Vjerovali ili ne, ptice pojedu gotovo pola milijarde tona insekata godišnje!