Ultraprerađena hrana u predškolskoj dobi povezana je s poteškoćama u ponašanju u djetinjstvu
Utvrđena povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane u ranom djetinjstvu i bihevioralnog te emocionalnog razvoja djece
Tim koji su predvodili istraživači sa Sveučilišta u Torontu utvrdio je da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s poteškoćama u ponašanju i emocijama, uključujući tjeskobu, plašljivost, agresivnost ili hiperaktivnost.
„Predškolska dob ključna je za razvoj djeteta, a upravo tada djeca počinju oblikovati prehrambene navike“, rekla je Kozeta Miliku, glavna autorica i docentica nutricionističkih znanosti na Medicinskom fakultetu Temerty Sveučilišta u Torontu. „Naši rezultati naglašavaju potrebu za intervencijama u ranoj dobi, poput stručnog savjetovanja za roditelje i skrbnike, javnozdravstvenih kampanja, prehrambenih standarda za pružatelje skrbi o djeci te prilagodbe sastava nekih pakiranih prehrambenih proizvoda“, dodala je Miliku.
Ova studija, nedavno objavljena u časopisu JAMA Network Open, prva je koja ispituje konzumaciju ultraprerađene hrane i standardizirane procjene ponašanja kod djece na temelju detaljnih, prospektivno prikupljenih podataka. Ujedno je i jedna od najvećih studija koje su se bavile ponašanjem i mentalnim zdravljem u ranom djetinjstvu.
Ultraprerađena hrana (UPF) industrijski su proizvedene formulacije sastavljene ponajprije od rafiniranih sastojaka i dodataka koji se obično ne koriste u kućnoj pripremi hrane. U Kanadi ona čini gotovo polovicu kalorijskog unosa djece predškolske dobi.
Istraživači su koristili podatke iz istraživanja u kojem su između 2009. i 2012. sudjelovale trudnice, a njihova djeca praćena su od razdoblja prije rođenja do adolescencije na četiri lokacije diljem Kanade. U okviru istraživanja analizirani su podaci o prehrani više od 2000 djece u dobi od tri godine, a dvije godine kasnije, kada su djeca navršila pet godina, istraživački tim procijenio je rezultate predškolaca pomoću validiranog upitnika Child Behavior Checklist (CBCL), široko korištenog instrumenta za procjenu emocionalne dobrobiti i ponašanja kod djece.
Istraživački tim, u kojem su među prvim autorima bili Meaghan Kavanagh i Zheng Hao Chen, doktorand u laboratoriju Kozete Miliku, utvrdio je da su s povećanjem udjela kalorija iz ultraprerađene hrane za svakih 10 posto djeca imala više rezultate na mjerama internaliziranih ponašanja (tjeskoba i plašljivost), eksternaliziranih ponašanja, poput agresivnosti i hiperaktivnosti, te ukupnih poteškoća u ponašanju.
Viši rezultati upućuju na veći broj prijavljenih poteškoća u ponašanju
Određene kategorije ultraprerađene hrane pokazale su snažnije povezanosti, osobito napitci zaslađeni šećerom i pića zaslađena umjetnim zaslađivačima. Gotova i polugotova jela koja se samo podgrijavaju ili su spremna za konzumaciju, poput pomfrita ili tjestenine sa sirom, također su bila povezana s višim rezultatima.
U statističkim modelima koji su simulirali promjene u prehrani pokazalo se da je zamjena 10 posto energije iz ultraprerađene hrane minimalno prerađenom hranom, poput voća, povrća i drugih cjelovitih namirnica, povezana s nižim rezultatima na mjerama ponašanja.
Miliku, koja je ujedno i istraživačica u Centru za dječju prehranu Joannah & Brian Lawson pri Sveučilištu u Torontu, istaknula je da rezultati upućuju na to da čak i male promjene mogu pridonijeti zdravijem razvoju djece. „Naši rezultati sugeriraju da i umjerena promjena prema minimalno prerađenoj hrani, poput cjelovitog voća i povrća, u ranom djetinjstvu može pridonijeti zdravijem bihevioralnom i emocionalnom razvoju“, rekla je Miliku koja se za ovu temu zainteresirala potaknuta svakodnevnim opažanjima kao roditelj. „Kao roditelj malog djeteta počela sam primjećivati koliko se često praktična, gotova hrana pojavljuje u dječjoj prehrani, ponekad čak i u okruženjima koja smatramo zdravima“, dodala je.
Sve veći broj istraživanja povezuje ultraprerađenu hranu s povećanim rizikom od pretilosti i kardiometaboličkih bolesti kod odraslih i djece. Ranija istraživanja također su upućivala na povezanost između takve hrane i nepovoljnih ishoda u ponašanju i mentalnom zdravlju kod adolescenata i odraslih.
„Roditelji daju sve od sebe, ali nemaju sve obitelji pristup namirnicama od jednog sastojka niti alati i vrijeme potrebne da ih uključe u obiteljsku prehranu“, rekla je Miliku. „Ultraprerađena hrana široko je dostupna, pristupačna i praktična. Važno je razmotriti kako postupno povećati udio cjelovitih i minimalno prerađenih namirnica kad god je to moguće“, kazala je Miliku.
„Male promjene, poput dodavanja komada voća ili zamjene zaslađenog napitka vodom, mogu s vremenom pridonijeti boljem emocionalnom i bihevioralnom razvoju djece. Cilj je pružiti dokaze koji će obiteljima pomoći da donose informirane odluke“, zaključila je Kozeta Miliku.
Ekovjesnik