Vertikalnim vrtovima do kvalitetnijeg života u europskim gradovima

Zeleni prostori urbani okoliš čine privlačnijim i djeluju pozitivno na stanovništvo gradova

Vertikalni vrtovi postaju sve popularnije sredstvo uvođenja dijela prirode u današnje urbane prostore, čineći tako mnoge europske gradove zelenijima i ugodnijima za život. Gradnja vertikalnih vrtova unutar i izvan objekata postao je rastući trend koji uspješno kombinira održivost, funkcionalnost i estetiku te tako ozelenjuje dominirajuće „betonske džungle“.

Puno više od samo lijepog izgleda

Razvoj vertikalnih vrtova može se zahvaliti francuskom botaničaru Patricku Blancu, koji je 80-tih godina tijekom studentskog putovanja na Tajlandu uvidio kako biljke mogu rasti na svim zamislivim površinama – od padina do stijena, naravno ukoliko imaju dovoljno vode i svjetlosti. Svoj prvi vertikalni vrt patentirao je nakon povratka u Pariz, a do danas je širom svijeta razvio mnogobrojne sustave vertikalnih vrtova koji se uspješno uklapaju u otvorene i zatvorene prostore.

Vertikalni vrt L'Oasis D'Aboukir je još jedan uspješan projekt Patricka Blanca u Parizu iz 2013. godine / Fotografija: www.verticalgardenpatrickblanc.com

Vertikalni vrtovi vizualno obogaćuju građevine mnogih europskih gradova. Tako se sve do vrha kutnog dijela sedmerokatnog hotela Athenaeum u središnjem Londonu prostire bujno zelenilo, dok je u Madridu čitava strana muzeja i kulturnog centra, CaixaForum, prekrivena biljkama i cvijećem. U Parizu ulaz u poznati Musée du quai Branly prekriva vertikalni vrt sačinjen od 15.000 biljaka i 150 biljnih vrsta iz cijelog svijeta koje se prostiru na površini od 800 četvornih metara. U usporedbi s ostalim gradovima, najviše se vertikalnih vrtova može pronaći upravo u Parizu, koji je postavio cilj da do 2020. godine uvede ukupno 100 hektara zelenih krovova i zidova.

Patrick Blanc ispred svog vertikalnog vrta na Musée du quai Branly u prosincu 2013. godine / Fotografija: www.verticalgardenpatrickblanc.com

Zeleni prostori, osim što urbani okoliš čine privlačniji izgledom, djeluju pozitivno i na okolno stanovništvo, pomažući pritom u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja. Također, zelenilo na krovovima i zidovima potoče bioraznolikost privlačenjem lokalnih ptica i insekata, a može pomoći i u ublažavanju klimatskih promjena. Vertikalni vrtovi smanjuju onečišćenje zraka i uklanjaju ugljikov dioksid iz zraka, zamjenjujući ga s kisikom. Budući da se u gradovima sve veći fokus stavlja na kakvoću zraka, upravo vertikalni vrtovi predstavljaju jedan od načina borbe protiv onečišćenja unutar mikroklime određene konstrukcije.

Pametan zeleni izbor

Prilikom gradnje, zeleni zidovi mogu predstavljati učinkoviti dizajn – zidovi prekriveni biljkama pomažu u ublaživanju utjecaja vjetra i izolaciji interijera. Međutim, svi zeleni zidovi se ne stvaraju ni održavaju na jednak način. Listopadne vrste, koje zimi gube svoje lišće, bolje su u poboljšanju toplinske učinkovitosti. U proljeće i ljeto, njihove lisnate grane pridonose zasjenjivanju sunca, dok zimi ogoljele grane maksimiziraju utjecaj slabijeg Sunčevog svjetla. Kao rezultat toga, zaključak je da su zeleni zidovi najprikladniji za područja s umjerenom klimom.

Bosco Verticale - Boeri Studio (Milano, Italija), gradnja: 2009.-2014. / Fotografija: Boeri Studio

Neke suvremene građevine otišle su korak dalje. U Milanu, koji se već dugo bori s onečišćenjem zraka, arhitekt Stefano Boeri pionir je koncepta vertikalnih šuma koje se postavljaju oko čitavih površina visokih stambenih zgrada. Njegov projekt, Bosco Verticale u gradskoj četvrti Porta Nuova sastoji se od dva stambena nebodera visine 111 i 76 metara na kojima je posađeno 800 stabala, 4.500 grmova i 15.000 biljaka, stvarajući tako zelenu površinu od 20.000 četvornih metara, koja je ujedno i dom lokalnih vrsta ptica, leptira i insekata.

Pod nadzorom Stefana Boerija grad se i prvi šumski grad u Liuzhouu, u kineskoj provinciji Guangxi, koji će biti prvi takav grad na svijetu. Na svakoj mogućoj površini zasadit će se oko milijun biljaka od 100 različitih vrsta, kao i 40.000 drveća. Kada se završi, u gradu će živjeti 30.000 stanovnika, a mnoštvo zelenila godišnje će apsorbirati oko 10.000 tona ugljikova dioksida iz zraka, proizvodeći istovremeno 900 tona kisika.

La Forêt Blanche (Bijela šuma) je ime projekta koji također potpisuju arhitekti Stefana Boerija i izabran je na natječaju Marne Europe. Izgradnju tornja financirat će tvrtka Compagnie de Phalsbourg, a realizirat će se u istočnom pariškom predgrađu Villiers sur Marne. Toranj drvene konstrukcije bit će visok 54 m, a njegove će se terase i balkoni prekriti s čak dvije tisuće stabala, grmova i raznih drugih biljaka. Površina vertikalne šume ovog tornja moći će se usporediti s površinom jednog hektara prave šume na tlu.

Terase tornja La Forêt Blanche prekrit će se s dvije tisuće stabala, grmova i raznih drugih biljaka / Fotografija: Compagnie de Phalsbourg

Zeleni zidovi mogu jednako dobro funkcionirati i u zatvorenim prostorima. Kako bi stvorila osjećaj mirnoće za putnike na odlasku, londonska zračna luka Heathrow testirala je vrtni prolaz Garden Gate s gotovo 1.700 biljaka u svojoj unutrašnjosti (>>> pogledajte video).

Na kraju se može zaključiti kako s porastom gustoće stanovništva u gradovima, zelene površine, bilo da se nalaze na tlu, zidovima ili krovovima, postaju sve vrjednija mjesta pružanja svježeg zraka mnogim gradskim stanovnicima koji iz dana u dan žive sve užurbanijim tempom.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

2.000 stabala za La Forêt Blanche

Toranj drvene konstrukcije bit će visok 54 m, a njegove će se terase i balkoni prekriti s čak dvije tisuće stabala, grmova i raznih drugih biljaka.

Vertikalna šuma kao projekt socijalne stanogradnje u Eindhovenu

Vertikalna šuma Trudo će sa 125 stabala i 5.200 grmova i biljaka predstavljati pravi ekosustav s više od 70 različitih biljnih vrsta koje će smanjivati onečišćenja zraka i godišnje apsorbirati više od 50 tona ugljičnog dioksida.

Projekt Bosco Verticale | Boeri Studio, Milano

Vertikalna šuma je model za održivu stambenu zgradu - projekt za pošumljavanje gradova koji pridonosi regeneraciji okoliša i urbane biološke raznolikosti, bez štetnog utjecaja gradnje na okoliš.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER