2.000 stabala za La Forêt Blanche

Vertikalna šuma gradit će se i u Parizu

Toranj drvene konstrukcije bit će visok 54 m, a njegove će se terase i balkoni prekriti s čak dvije tisuće stabala, grmova i raznih drugih biljaka.

Prvi projekt vertikalne šume ili „Bosco verticale“ uspješno je realiziran u središtu Milana prema projektu talijanskih arhitekata Stefana Boerija, Gianandrea Barrece i Giovannija La Varre iz Boeri Studija. Riječ je o dva stambena tornja, visine 110 i 76 m, koji su dovršeni u listopadu 2014. godine, a na njihovim terasama posađeno je više od 800 stabala (visine 3, 6 ili 9 m), 4.500 grmova i 15.000 raznih biljaka.

 

Nakon već više realiziranih ili započetih projekata vertikalnih šuma u cijelom svijetu - u Nizozemskoj i drugim europskim zemljama, u Kini, Južnoj Americi i Sjedinjenim Američkim Državama, upravo je najavljen i najnoviji projekt La Forêt Blanche u Parizu.

 

La Forêt Blanche (Bijela šuma) je ime projekta koji također potpisuju arhitekti Stefana Boerija i izabran je na natječaju Marne Europe. Izgradnju tornja financirat će tvrtka Compagnie de Phalsbourg, a realizirat će se u istočnom pariškom predgrađu Villiers sur Marne. Toranj drvene konstrukcije bit će visok 54 m, a njegove će se terase i balkoni prekriti s čak dvije tisuće stabala, grmova i raznih drugih biljaka. Površina „vertikalne šume“ ovog tornja moći će se usporediti s površinom jednog hektara prave šume na tlu. Na nižim katovima tornja nalazit će se uredski i trgovački prostori, dok su na gornjim katovima predviđeni stanovi.

VEZANE VIJESTI

Novi eko-toranj GIOIA 22 za nastavak preobražaja Milana

U milanskoj četvrti Porta Nuova u blizini željezničkog kolodvora Garibaldi, priprema se realizacija poslovnog tornja nove generacije - ekološki održivog nebodera naziva GIOIA 22. Toranj će se graditi prema projektu Gregga Jonesa iz arhitektonskog studija Pelli Clarke Pelli Architects, čiji je osnivač César Pelli - arhitekt koji je sagradio neke od najviših svjetskih tornjeva.

Projekt Bosco Verticale | Boeri Studio, Milano

Vertikalna šuma je model za održivu stambenu zgradu - projekt za pošumljavanje gradova koji pridonosi regeneraciji okoliša i urbane biološke raznolikosti, bez štetnog utjecaja gradnje na okoliš.

Nova zgrada DHMZ – robusne lamele umjesto razigrane forme usklađene s okolišem

Javnosti je ostalo nepoznato je li ijedan od ocjenjivanih 15 radova, pa ni od onih prvih pet koji su ušli u uži izbor, pokušao odgovoriti na izazove suvremene arhitekture. Koliko su radovi naših arhitekata samo reprodukcija već viđenog na nekim drugim prostorima, a koliko se ovakva jedna zgrada za potrebe DHMZ „ugrađuje u prirodu“? Prostora za razmah novih ideja ima, samo ima li ideja i hrabrosti da se one realiziraju?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER