Redovito hodanje od pet minuta za očuvanje zdravlja
Trebali bismo malo prošetati svakih 30 minuta – nova preporuka za borbu protiv rizika sjedilačkog načina života
Francuska nacionalna agencija za zdravstvenu sigurnost (Anses) preporučuje hodanje svakih 30 minuta kako bi se izbjegli zdravstveni rizici povezani sa sjedilačkim načinom života. Do sada su zdravstvene vlasti savjetovale ustajanje svaka dva sata.
Francuzi u prosjeku sjedeći provedu sedam sati dnevno – bilo ispred računala ili televizijskog ekrana. Takva dugotrajna neaktivnost ima štetne posljedice na zdravlje. No, koliko često, koliko dugo i kojom intenzivnošću treba prekidati sjedenje kako bi se ublažili ti učinci? U novom stručnom izvješću Nacionalna agencija za zdravstvenu sigurnost (Agence nationale de sécurité sanitaire – Anses) donosi preporuke za odrasle i djecu, pozivajući na redovite prekide sjedenja, bilo na poslu, u školi ili kod kuće.
Hodati tri do pet minuta svakih pola sata
To je sada nova službena preporuka Ansesa: „Hodati pet minuta svakih 30 minuta, laganim do umjerenim tempom, poboljšava metaboličke parametre poput razine šećera u krvi i inzulina“, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu, 8. listopada.
„No, nije dovoljno samo ustati, prošetati po uredu i ponovno sjesti – prekid sjedilačkog položaja mora trajati tri do pet minuta i uključivati dovoljno kretanja, poput bržeg hoda u trajanju od tri do pet minuta“, pojašnjava za AFP Irène Margaritis, zamjenica ravnatelja odjela za prehranu, zdravlje životinja i bilja pri Ansesu.
Još korisnije za djecu
Kod djece bi tjelesna aktivnost visokog intenziteta u trajanju od tri minute svakih pola sata bila još korisnija, ističe agencija.
„Djeca se moraju kretati“, naglašava Margaritis, dodajući kako je njihova spontana tjelesna aktivnost znatno veća izvan školskih sati nego tijekom školskog dana.
Zašto su ove preporuke važne
Cilj novih smjernica je borba protiv prekomjerne neaktivnosti – bilo da se radi o gledanju televizije na kauču ili radu za računalom – i opasnosti koje iz toga proizlaze.
„Dugotrajno sjedenje ili ležanje u budnom stanju povećava rizik od razvoja bolesti poput dijabetesa tipa 2, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, respiratornih i zglobno-koštanih bolesti pa čak i određenih vrsta raka“, podsjeća Anses, koji je analizirao više od 75 znanstvenih studija.
Treba mijenjati i kolektivne navike
Osim individualnih promjena, ključno je stvaranje okruženja koje potiče aktivniji način života.
„Za sada ne postoji kolektivna kultura prekida sjedenja“, ističe stručnjakinja. „Na poslu, osobito u uredskom sektoru, često se održavaju dugi sastanci bez pauze; u školama su djeca primorana na duga razdoblja sjedenja, što je štetno i stvara obrasce ponašanja za budućnost.“
Promjene navika u tom pogledu bile bi posebno korisne jer redoviti prekidi sjedenja pozitivno utječu i na kognitivne funkcije. Brojne studije potvrđuju da to poboljšava pažnju, vrijeme reakcije i raspoloženje, a istovremeno smanjuje osjećaj umora.
Od prethodnih preporuka do nove prakse
Francuska nacionalna agencija za javno zdravstvo (Santé publique France) još je 2016. godine pozivala građane da „odvoje vrijeme za kratku šetnju svaka dva sata“.
Tijekom zatvaranja 2020. godine zbog pandemije COVID-19, Anses je savjetovao ustajanje svakih 30 minuta, uz hodanje tri do pet minuta i nekoliko vježbi pokreta – ali u izvanrednom kontekstu kada je sjedilačko ponašanje bilo izrazito povećano.
Manje sjedenja nije dovoljno
Anses naglašava da smanjenje sjedenja samo po sebi nije dovoljno za očuvanje zdravlja. Zdravstvene vlasti podsjećaju i na važnost redovite tjelesne aktivnosti.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), odrasli bi trebali tjedno ostvariti najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti (hodanje, plivanje, vožnja bicikla i dr.) ili 75 minuta intenzivne aktivnosti (trčanje, grupni sportovi i dr.).
Stjepan Felber | Ekovjesnik