Toranj Torre Rosewood – viseći vrtovi São Paula

Bujno zelenilo Parka Matarazzo „zaposjest“ će toranj i nastaviti se širiti i na druge dijelove grada

Toranj kao i stablo mora imati svoje „korijenje“ – na taj će se način idealno uklopiti u okoliš koji s njim dijeli, postati njegov ukras i izraz prostornog identiteta, koji se najlakše „čita“ iz daljine. Tako svoj novi projekt, Matarazzo Park Tower u brazilskom São Paulu, opisuje poznati arhitekt Jean Nouvel.

Toranj Matarazzo Park Tower ili Torre Rosewood u četvrti Cidade Matarazzo u São Paulu je još uvijek u izgradnji, no kako bude rastao sve će više predstavljati poetski spoj arhitekture i bujnog zelenila, kako na terasama tornja, tako i u obližnjem Parku Matarazzo. Arhitektura tornja i materijali koji će se koristiti u njegovoj izgradnji u potpunosti su u skladu s Brazilom, zemljom crvenog brazil-drva (port. brasa) ili pernambuk-drva (Caesalpinia echinata) - crvenog, tvrdog i žilavog drva koje raste u Južnoj Americi i po kojem je Brazil dobio ime.

Najvažnija značajka prostora budućeg tornja je obližnji Park Matarazzo, pa će ova građevina predstavljati njegovo svojevrsno proširenje  - spoj parka i tornja na kojem će biljke nastavljati svoj rast. Toranj će izgledati kao niz lisnatih zelenih krila i terasa s istim vrstama stabala i biljaka kao i one u parku.

Uz korištenje već navedenog crvenog drva, arhitektura tornja će svjedočiti o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Brazila – tradicijska drvena gradnja dio je njegove stoljetne prošlosti, a sadašnjost će se obilježiti korištenjem istog stila i načina postavljanja cigli i pločica kao u obližnoj bolnici Cidade Matarazzo. Naposljetku, budućnost ne znači da suvremena gradnja treba prestati koristiti lokalne materijale i poštivati krajolike koji su i dosad pratili živote mnogih generacija - upravo suprotno: Matarazzo Park Tower će sa svojim visećim vrtovima i bujnim zelenilom postati novi ukras vizure São Paula.

Ovaj toranj bit će primjer kako gradnja visokih stambenih zgrada može biti instrument u suvremenoj interpretaciji tradicijskog načina života i progresivnog definiranja grada São Paula. Privatnost stanara bit će zaštićena korištenjem pregrada, drveća i grmlja te pokretnih sjenila izrađenih od ortogonalno raspoređenih drvenih dijelova, međusobno povezanih grančicama i lišćem.

Toranj će biti visok 93 metara, a većinu od 30,800 m² površine zauzimat će hotel s 5 zvjezdica i 104 sobe te 126 stanova.  

Park Matarazzo će svojim zelenilom „zaposjesti“ toranj i nastaviti se širiti i na druge dijelove grada, a sudeći po svim dosadašnjim ostvarenjima Jeana Nouvela, svjetska će arhitektura biti bogatija za još jednu zadivljujuće lijepu građevinu.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Solarna energija se može primijeniti i na kokošinjcu

Automatizirani mobilni kokošinjac u Ekološkom centru sa sjedištem u kalifornijskom San Juan Capistranu izrađen je u studenom ove godine. Vrata kokošinjca se automatski otvaraju svakog jutra pri izlasku sunca i puštaju koke na pašnjake ove lijepe farme. Koke se svakog dana premještaju i hrane svježom travom te istovremeno gnoje i pripremaju parcele za novu sezonu sadnje.

Vertikalnim vrtovima do kvalitetnijeg života u europskim gradovima

Vertikalni vrtovi postaju sve popularnije sredstvo uvođenja dijela prirode u današnje urbane prostore, čineći tako mnoge europske gradove zelenijima i ugodnijima za život. Gradnja vertikalnih vrtova unutar i izvan objekata postao je rastući trend koji uspješno kombinira održivost, funkcionalnost i estetiku te tako ozelenjuje dominirajuće „betonske džungle“.

Vertikalna šuma kao projekt socijalne stanogradnje u Eindhovenu

Vertikalna šuma Trudo će sa 125 stabala i 5.200 grmova i biljaka predstavljati pravi ekosustav s više od 70 različitih biljnih vrsta koje će smanjivati onečišćenja zraka i godišnje apsorbirati više od 50 tona ugljičnog dioksida.

Projekt Bosco Verticale | Boeri Studio, Milano

Vertikalna šuma je model za održivu stambenu zgradu - projekt za pošumljavanje gradova koji pridonosi regeneraciji okoliša i urbane biološke raznolikosti, bez štetnog utjecaja gradnje na okoliš.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER