Shell desetljećima skrivao dokaze o posljedicama globalnog zatopljenja

Procurili rezultati istraživanja o štetnosti fosilnih goriva za okoliš

Naftne kompanije znale su već 1988. godine da su emisije CO2 uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva uzrok pojačanog efekta staklenika, pa tako i globalnog zatopljenja. Upozorenja svojih znanstvenika su ignorirali, a novac uložili u promoviranje svojih proizvoda i prikrivanje istine.

Nedavno objavljeni dokumenti otkivaju da je Shell, anglo-nizozemska multinacionalna naftna kompanija, znala za veličinu posljedica globalnog zatopljenja oko tri desetljeća, ali je nastavljala s bušenjem nafte i poticanjem skepticizma oko klimatskih promjena. Izvješća su upozoravala da bi do vremena kada će se globalno zatopljenje moći primijetiti moglo postati prekasno za poduzimanje protumjera kako bi se smanjile posljedice ili samo stabilizirala situacija.

Exxon širio lažne informacije i potkopavao klimatsku znanost

Činjenica da bi velika multinacionalna kompanija zatajila poražavajuće istraživanje zbog vlastitih interesa, a pritom nastavljala promovirati svoj proizvod na štetu okoliša, a u konačnici i njihovih potrošača, i nije toliko iznenađujuća. Uostalom, 2015. godine u javnost su procurili dokumenti koji potvrđuju da je američki energetski div Exxon bio svjestan klimatskih promjena gotovo 40 godina, a pritom trošio čitavo bogatstvo na širenje lažnih informacija i bacanje sumnje na priznatu klimatsku znanost.

Zato ovi novi dokumenti nagovještaju urotu cijele industrije za pokapanjem, ili barem umanjivanjem, štete koja je učinjena okolišu izgaranjem fosilnih goriva.

Shell ignorirao upozorenja o stakleničkom efektu

Prvo Shellovo izvješće, nazvano „Efekt staklenika“, potječe još iz 1988. godine. Ne samo da otkriva da je ova energetska kompanija znala za klimatske promjene koje su posljedica izgaranja fosilnih goriva, već su i aktivno istraživali tu pojavu. Shell je uspostavio interni program za klimatske znanosti prije nego što je UN 1988. godine uspostavio Međuvladin panel o klimatskim promjenama.

„Iako se emisije CO2 u atmosferu odvijaju putem nekoliko prirodnih procesa, kao glavni uzročnik povećane koncentracije C02 u atmosferi smatra se izgaranje fosilnih goriva“, potvrđuje izvještaj objavljen na Climate Files. U izvještaju se također savjetuje razmatranje mogućih strategija što je prije moguće, shvaćajući da bi nekontrolirane klimatske promjene mogle uzrokovati povišenje razine mora, zakiseljavanje oceana i, posljedično tome, masovnu migraciju ljudi u nastojanju da izbjegnu najgore posljedice globalnog zatopljenja.

Potrebno je odmah reagirati

U izvještaju se upozorava: „S obzirom da je klimatskim promjenama potreban velik vremenski period kako bi bile uočlljive, očekuje se da će društvo, tek kada posljedice budu jasno vidljive poduzeti nešto za ublažavanje učinaka istih. Potencijalne posljedice po svijet su toliko velike da bi se potrebne mjere trebale početi primjenjivati čim prije, a industrija za proizvodnju i distribuciju energije bi trebala razmisliti o svojoj ulozi.“

Izvještaji predviđaju ekstremne vremenske pojave

Daljnji izvještaji također potvrđuju da bi klimatske promjene „mogle imati velike gospodarske posljedice po industriju fosilnih goriva“ i uzrokovati ekstremne vremenske pojave već od 2010. godine.

Autori izvješća iz 1988. godine opisuju kako bi to moglo izgledati: „Serije jakih oluja 2010. godine će uzrokovati veliku štetu na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. Iako nije jasno jesu li oluje uzrokovane klimatskim promjenama, ljudi ne žele dalje riskirati.“

„Popraćeno olujama, koalicija nevladinih okolišnih organizacija podiže kolektivnu tužbu protiv američke vlade i naftnih kompanija na temelju zanemarivanja dugogodišnjih upozorenja znanstvenika, pa čak i vlastitih znanstvenika da se nešto mora poduzeti... Mladi potrošači pogotovo zahtijevaju reakciju... Energetske, automobilske i naftne industrije svjedoče milijunskom padu njihovih tržišnih vrijednosti preko noći.“

To je nešto što danas možemo primijetiti!

Dosad smo mogli biti na dobrom putu

„Da su imalo bili iskreni, već tada smo mogli prionuti na posao i, iako globalno zatopljenje ne bi još bio „riješen problem“, bili bismo na dobrom putu“, izjavio je Bill McKibben, suosnivač okolišne organizacije 350.org, za Mashable. „Međutim, čini se da su oni odabrali ograditi se, umanjivati i izokrenuti činjenice što je, s obzirom na uloge, bilo ujedno tragično i nemoralno. Shell je znao. A sada znamo i mi.“

Anamarija Beljan / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Nakon što je ostao bez posla ovaj čovjek čisti rijeke

Gaspard Forest, bivši drvosječa iz Grenoblea, morao je napustiti svoj posao zbog ozbiljne ozljede. Od tada volontira i provodi dane sakupljajući smeće u rijeci Isère i potocima u okolici svog grada.

Prljavo lobiranje naftnih giganata i blokada klimatskih zakona

Istraživanje „Big Oil’s Real Agenda on Climate Change“ britanske neprofitne organizacije InfluenceMap objavljeno 22. ožujka otkriva zapanjujuće podatke kako je pet najvećih svjetskih naftnih kompanija godišnje u prosjeku trošilo 200 milijuna dolara na vlastito brendiranje, sugerirajući da podupiru ambiciozne planove ublažavanja klimatskih promjena, dok su istovremeno isti iznos trošili na kontrolu, odgodu ili blokiranje obvezujućih klimatskih zakona.

Grad New York podiže tužbu protiv velikih naftnih proizvođača

Zaštitnici okoliša su oduševljeno pozdravili jučerašnju najavu njujorških vlasti kako će tijekom sljedećih pet godina njihovi mirovinski fondovi preispitati i zaustaviti ulaganja u naftnu industriju te se u potpunosti okrenuti prema „čistoj“ energiji. Također, najavljeno je i podnošenje tužbe protiv pet najvećih naftnih kompanija zbog njihove uloge u onečišćenju okoliša i poticanju klimatskih promjena.

Pariz razmatra podizanje tužbe protiv industrije fosilnih goriva

Prošlog tjedna objavljena je vijest kako Grad Pariz ispituje mogućnost podizanja tužbe protiv industrije fosilnih goriva. U potrazi za rješenjem problema sve učestalijih razornih poplava i ogromnih šteta izazvanih izlijevanjem rijeke Seine kao izravnih posljedica klimatskih promjena, Pariz ovu mogućnost razmatra slijedeći primjer New Yorka i drugih američkih gradova.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER