Prljavo lobiranje naftnih giganata i blokada klimatskih zakona

Najveće naftne kompanije ove godine ulažu 110 milijardi dolara u nova fosilna goriva nakon što su potrošili milijardu dolara na „zeleno“ brendiranje i lobiranje protiv klimatskih zakona

Istraživanje „Big Oil’s Real Agenda on Climate Change“ britanske neprofitne organizacije InfluenceMap objavljeno 22. ožujka otkriva zapanjujuće podatke kako je pet najvećih svjetskih naftnih kompanija godišnje u prosjeku trošilo 200 milijuna dolara na vlastito brendiranje, sugerirajući da podupiru ambiciozne planove ublažavanja klimatskih promjena, dok su istovremeno isti iznos trošili na kontrolu, odgodu ili blokiranje obvezujućih klimatskih zakona.

Istraživanje britanske neprofitne organizacije InfluenceMap otkriva kako je pet najvećih svjetskih naftnih kompanija (ExxonMobil, Royal Dutch Shell, Chevron, BP i Total) tijekom tri godine nakon potpisivanja Pariškog sporazuma iz svojih dioničkih fondova uložilo više od milijarde dolara u obmanjivanje javnosti o postotku njihovih investicija u aktivnosti vađenja nafte i plina te lobiranje za zaštitu i proširenje svojih operacija korištenja fosilnih goriva. Te aktivnosti su u velikoj mjeri u sukobu s ciljevima ovog značajnog globalnog klimatskog sporazuma i osmišljene su kako bi se održala potpora društva i trenutnim zakonima dopušteno korištenje fosilnih goriva te utjecalo i na širenje industrije.

Izvještaj organizacije InfluenceMap prenijeli su brojni svjetski mediji poput kanadskog National Observera, britanskog The GuardianaEURACTIV, američki Huffington Post, francuski AFP i Les Echoes, nizozemski NRC HandelsbladJapan Times, norveški E24 i mnogi drugi.

Netransparentnost naftnih kompanija

Navedene naftne kompanije otkrivaju tek ograničene podatke o sredstvima utrošenim na lobiranje i brendiranje te odlučno odbacuju otkrića ovog istraživanja, tvrdeći da podupiru Pariški klimatski sporazum. No, InfluenceMap je s ciljem popunjavanja praznina u transparentnosti naftnih kompanija osmislio metodologiju koja koristi najbolje dostupne informacije i intenzivno istraživanje korporativnih poruka u medijima kako bi procijenio potrošnju ovih naftnih giganata kojom se želi utjecati na problematiku klimatskih promjena, kako izravno, tako i preko ključnih trgovinskih skupina i organizacija.

Ovo istraživanje trebalo bi pomoći svim ključnim dionicima koji ulažu napore da se sektor nafte i plina uskladi s potrebama hitnih djelovanja na području klimatskih promjena. To uključuje i globalnu investicijsku zajednicu koja je 2017. godine pokrenula program Climate Action 100+ u suradnji s nekim od najvećih svjetskih korporacija kako bi se osiguralo da najveći korporativni emiteri stakleničkih plinova na svijetu poduzmu potrebne mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Riječ je o stotinjak „najvećih“, koji čine dvije trećine godišnjih industrijskih emisija, zajedno s više od 60 drugih koji imaju značajnu priliku za pokretanje tranzicije čiste energije. Program je pokrenut u prosincu 2017. na pariškom samitu One Planet i predstavlja jednu od 12 ključnih globalnih inicijativa za rješavanje klimatskih promjena.

Koriste se društvenim mrežama

Chevron, BP i ExxonMobil predvode na listi naftnih giganata koji su proteklih godina snažno lobirali protiv aktivnosti usmjerenih protiv globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Pritom su uvelike koristili društvene mreže, ponajviše Facebook i Instagram, kako bi oslabili i blokirali donošenje zakona koji bi bili usmjereni protiv njihovog poslovanja i time im smanjili profit.

Glavni autor istraživanja, Edward Collins, analizirao je korporativnu potrošnju na lobiranje, informiranje i oglašavanje te procijenio koliki je udio posvećen klimatskim pitanjima.

„Naftni giganti javno podržavaju borbu protiv klimatskih promjena, no istovremeno lobiraju protiv svih aktivnosti koje bi nešto mogle učiniti po tom pitanju. Oni zagovaraju niske emisije ugljika, ali istovremeno investiraju znatna sredstva u širenje vlastitog poslovanja i korištenja fosilnih goriva“, izjavio je Edward Collins.

Big Oil promovira rješenja za održivu niskougljičnu budućnost

Nakon postizanja Pariškog klimatskog sporazuma u prosincu 2015. godine, velike naftne kompanije javno su podržale rast cijena ugljika te su pokrenule inicijative kao što je Oil and Gas Climate Initiative koje „promoviraju rješenja za održivu niskougljičnu budućnost.“ Međutim, istraživanje organizacije InfluenceMap ipak ukazuje na ogromnu razliku u onome što se u tim tvrtkama izjavljuje za potrebe objava u medijima i onoga kako uistinu posluju.

InfluenceMap i Edward Collins su ovim istraživanjem došli do otkrića kako su naftne kompanije  ExxonMobil, Royal Dutch Shell, Chevron, BP i Total, u vremenu od tri godine od Pariškog sporazuma godišnje trošile čak 195 milijuna dolara na klimatske kampanje, pritom obmanjujući javnost o postotku njihovih investicija u aktivnosti vađenja nafte i plina.

Naime, ove će godine navedene naftne kompanije investirati čak 110,4 milijarde dolara i to najvećim dijelom u nova fosilna goriva, dok će se svega tri posto od navedenog iznosa namijeniti za projekte vezane uz niske emisije ugljika. Tek toliko da si osvjetlaju obraz i lijepo izgledaju u medijima.

Navedene brojke vjerojatno samo grebu po površini cijele priče

Ovo istraživanje je već drugo koje je ovog mjeseca otkrilo pojedinosti o naporima industrije fosilnih goriva da utječe na američku javnost, tvrdi Huffington Post.

Naime, i novi podaci koje je prikupio neprofitni Centar za istraživanje klime (Climate Investigations Center) pokazuju da su energetske i druge korporativne trgovinske grupe izdvojile najmanje 1,4 milijarde dolara za te iste usluge u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Američki institut za naftu (API - American Petroleum Institute) je pritom u razdoblju od 10 godina potrošio gotovo polovicu ukupnog iznosa, odnosno 663 milijuna dolara. Američka trgovinska komora (U.S. Chamber of Commerce) - korporativni lobi koji se agresivno bori protiv zakona koji se bave klimatskim promjenama - potrošila je 244 milijuna dolara, dok se Američka koalicija za čistu energiju ugljena (American Coalition for Clean Coal Electricity) našla na trećem mjestu s iznosom od 121,7 milijuna dolara.

Što su rekli o izvještaju „Big Oil’s Real Agenda on Climate Change“?

„Norveškom naftnom fondu Norwegian Oil Fund „teškom“ bilijun dolara nedavno je predloženo da se udalji od tvrtki koje se isključivo bave istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina, dopuštajući za sada naftnim tvrtkama izbjegavanje prodaje. Umjesto toga, norveško ministarstvo financija naložilo je Norges Bank da se uključi u poslovanje naftnih tvrtki kako bi se osiguralo ulaganje u obnovljive izvore energije i ubrzanje tranzicije čiste energije, no zakonodavci, kao i menadžeri velikih fondova trebali bi pozorno proučiti što naftne tvrtke rade po pitanju klimatskih i energetskih politika u praksi. Studija organizacije InfluenceMap je važan doprinos ozbiljnoj procjeni koja se sada mora dogoditi. Zanimljivo je da ovih pet glavnih naftnih kompanija prognozira da će samo 3 % svojih kapitalnih izdataka 2019. godine usmjeriti prema tehnologijama s niskim emisijama ugljika, dok će 110,4 milijarde dolara biti uloženo u više nafte i plina. Imamo još 11 godina da zaustavimo klimatski kaos: više ne može biti opravdanja za naftne tvrtke koje se otvoreno protive regulaciji svoje proizvodnje na temelju emisija. Ne smijemo se zahvaliti Trumpovoj administraciji za povratak „lavine regulacije“ u ovom sektoru, niti se protiviti prijelazu na obnovljivu energiju i umjesto toga lobirati za povećanje proizvodnje nafte. To jednostavno nije budućnost.“ – izjavio je Jan Erik Saugestad, glavni izvršni direktor norveške investicijske tvrtke Storebrand Asset Management.

„Istraživanje InfluenceMapa potvrđuje široko rasprostranjenu sumnju da su sjajna izvješća o održivoj budućnosti i izjave o potpori klimatskim aktivnostima Big Oil-a samo lažna retorika i ništa više. Te su tvrtke ovladale umješnošću licemjerne korporativne dvostrane komunikacije - hvale se podupiranjem klimatskih aktivnosti, dok potiho koriste svoju moć da sabotiraju provedbu klimatske politike te milijunskim iznosima financiraju pojedince i skupine koji se za njih bave prljavim lobiranjem.“ – rekla je Catherine Howarth, glavna direktorica dobrotvorne organizacije ShareAction.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Shell desetljećima skrivao dokaze o posljedicama globalnog zatopljenja

Naftne kompanije znale su već 1988. godine da su emisije CO2 uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva uzrok pojačanog efekta staklenika, pa tako i globalnog zatopljenja. Upozorenja svojih znanstvenika su ignorirali, a novac uložili u promoviranje svojih proizvoda i prikrivanje istine.

Kanada se zagrijava dva puta brže od ostatka svijeta

Kanada se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta, a njezin sjever još brže od ostatka zemlje, otkriva izvještaj kanadske vlade te upozorava da je drastično djelovanje jedini način izbjegavanja katastrofalnih posljedica.

Razina CO2 obara rekord od prije 3 milijuna godina

Moderni svijet uskoro će prijeći temperaturni vrhunac od prije 3 milijuna godina budući da je razina CO2 već oborila drevni rekord. Zabrinjavajući rezultati nove studije upućuju na jaku osjetljivost Zemljinog sustava na relativno male promjene količine CO2 u atmosferi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER