Kanada se zagrijava dva puta brže od ostatka svijeta

Environment and Climate Change Canada ističe kako je glavni uzrok ubrzanog zagrijavanja sagorijevanje fosilnih goriva

Kanada se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta, a njezin sjever još brže od ostatka zemlje, otkriva izvještaj kanadske vlade te upozorava da je drastično djelovanje jedini način izbjegavanja katastrofalnih posljedica.

Prema podacima američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), prosječna globalna temperatura povećala se od 1948. godine za 0,8 °C. Izvještaj o klimatskim promjenama u Kanadi otkriva kako se u istom razdoblju prosječna godišnja temperatura kanadskog kopna povećala za 1,7 °C, s još višim porastom na sjeveru zemlje - na slabo naseljenim prerijskih područjima i u sjevernom dijelu Britanske Kolumbije. Na tom je području prosječna godišnja temperatura porasla za čak 2,3 °C!

„Znanstvenici su jasno zaključili – zagrijavanje u Kanadi brže je od globalnog prosjeka, i ta se razina zagrijavanja ne može promijeniti“, izjavila je u ponedjeljak Nancy Hamzawi, pomoćnica ministra za znanost i tehnologiju u Odjelu za okoliš i klimatske promjene (Environment and Climate Change Canada).

Izvještaj najavljuje vrlo sumornu budućnost Kanade, u kojoj će smrtonosni toplinski valovi i velike oluje postati uobičajena pojava uz ekstremne vremenske uvjete, šumske požare i ljetne nestašice vode. Drastično djelovanje protiv klimatskih promjena jedini je način izbjegavanja vrlo vjerojatnih katastrofalnih posljedica, upozorava četrdeset i tri znanstvenika iz Odjela za okoliš i klimatske promjene koji su sudjelovali na izradi ovog izvještaja uz doprinos akademskih stručnjaka.

U izvještaju se navodi kako je zagrijavanje u Kanadi rezultat i ljudske aktivnosti i prirodnih varijacija klime, no ipak je „dominantan ljudski faktor“, i to ponajviše zbog emisija stakleničkih plinova.

Kanadi prijete poplave i suše

Globalno zatopljenje već je imalo značajne posljedice u Kanadi, navodi se u izvještaju. Naime, znanstvenici ističu kako se godišnja količina oborina od 1948. godine povećala diljem zemlje, s većim porastom u sjevernoj Kanadi i dijelovima Manitobe, Ontarija, sjevernog Quebeca i atlantske Kanade. Zagrijavanje je također smanjilo količinu snijega koja predstavlja najveću količinu padalina u južnoj Kanadi.

Iako su poplave često rezultat brojnih čimbenika, intenzivnije oborine povećat će rizik od poplava u urbanim područjima. Zagrijavanje će djelovati i na povećanje rizika suša i šumskih požara, kao i ekstremnih vremenskih uvjeta uz sve izraženije toplinske valove. U izvješću se također predviđa alarmantno povećanje razine mora na gotovo svim dijelovima atlantske, pacifičke i beaufortske obale na Arktiku. Do kraja stoljeća razina mora u atlantskim provincijama mogla bi se povećati od 75 cm na 100 cm.

Konzervativci se protive uvođenju poreza na ugljik

Vladin klimatski izvještaj objavljen je gotovo istovremeno sa stupanjem na snagu novog poreza na ugljik koji je savezna vlada nametnula pokrajinama Manitoba, New Brunswick, Ontario i Saskatchewan jer nema vlastiti sustav određivanja cijena ugljika. Konzervativci su stoga kritizirali vladin izvještaj i povezali ga s nametanjem poreza kojem se snažno protive, a posebno premijer Ontarija Doug Ford, koji je obećao da će se protiv ovog poreza koristiti svim dostupnim sredstvima. Međutim, vladini dužnosnici tvrde kako izvještaj nema političku pozadinu jer se na njegovoj izradi radilo protekle četiri godine, a namijenjen je povećanju znanja o posljedicama klimatskih promjena u Kanadi.

„Nadam se da će konzervativni političari odvojiti vrijeme da pročitaju cijeli izvještaj jer nam ukazuje koliko teško ćemo se morati boriti protiv klimatskih promjena, što uopće ne bi trebalo biti političko pitanje. Jasno je da moramo poduzeti odlučne mjere koje će učinkovito djelovati na ublažavanje klimatskih promjena, a jedna od njih je i uvođenje poreza na ugljik“, rekla je ministrica okoliša Catherine McKenna.

Znanost je ovim izvještajem već jasno poručila što je potrebno činiti kako bi se spriječile katastrofalne posljedice klimatskih promjena u Kanadi.

„Već vidimo učinke ubrzanog zagrijavanja u Kanadi“, izjavila je Elizabeth Bush, savjetnica za klimatske znanosti u Odjelu za okoliš i klimatske promjene. „Jasno je da znanost podupire činjenicu da je prilagodba klimatskim promjenama imperativ i stoga je potrebno hitno djelovanje kako bi se smanjile emisije.“

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Prljavo lobiranje naftnih giganata i blokada klimatskih zakona

Istraživanje „Big Oil’s Real Agenda on Climate Change“ britanske neprofitne organizacije InfluenceMap objavljeno 22. ožujka otkriva zapanjujuće podatke kako je pet najvećih svjetskih naftnih kompanija godišnje u prosjeku trošilo 200 milijuna dolara na vlastito brendiranje, sugerirajući da podupiru ambiciozne planove ublažavanja klimatskih promjena, dok su istovremeno isti iznos trošili na kontrolu, odgodu ili blokiranje obvezujućih klimatskih zakona.

Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER