COP27: Europarlamentarci traže ambicioznije klimatske ciljeve od skupine G20

Razvijene zemlje trebaju poštovati obvezu da će u borbu protiv klimatskih promjena ulagati 100 milijardi USD godišnje i početi s isplatom ove godine

Europski parlament poziva na ambicioznije klimatske ciljeve za 2030. uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama 2022. u Sharm El-Sheikhu (COP27) i ograničenje globalnog zagrijavanja u skladu s Pariškim sporazumom.

Parlament je u četvrtak donio rezoluciju sa zahtjevima koje će iznijeti na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) u Egiptu od 6. do 18. studenog 2022. Zastupnici smatraju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti među najvažnijim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Zabrinuti su zbog zaključaka izvješća UNEP-a o odstupanju emisija za 2021., prema kojima je svijet, čak ako se i uvedu ambiciozniji nacionalni klimatski ciljevi za 2030., na putu prema porastu temperature od 2,7 °C. To je daleko od ciljeva Pariškog sporazuma kojim je propisano ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od 2 °C, odnosno na željenih 1,5 °C.

Prema rezoluciji, ruski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice pokazali su da treba hitno preobraziti globalni energetski sustav te hitno djelovati u ovom desetljeću iako su mnoge dugoročne obveze o postizanju nulte neto stope emisija nejasne i nedovoljno transparentne.

Skupina G20 i EU moraju postaviti ambicioznije klimatske ciljeve za 2030.

Zastupnici ističu da će Unija smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od 55 % ako prihvati stajališta Parlamenta o paketu „Spremni za 55 %” i planu RePowerEU. Zastupnici pozivaju Uniju i zemlje skupine G20 da budu primjer i obvežu se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija uoči Konferencije COP27. Uz to, te bi zemlje trebale ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju

U rezoluciji se napominje da Europska unija najviše doprinosi financiranju borbe protiv klimatskih promjena, a razvijene zemlje pozvane su da ispune obećanje zemljama u razvoju vrijedno 100 milijardi USD godišnje za suzbijanje klimatskih promjena. U rezoluciji se također traži da se isplata izvrši već ove godine te da se u razdoblju od 2020. do 2025. godišnje uloži oko 100 milijarde USD. Uz to, zastupnici su podsjetili na stajalište Parlamenta o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kojem Unija treba pružiti financijsku potporu, i to barem jednaku prihodima ostvarenima prodajom certifikata kako bi se poduprla dekarbonizacija gospodarstava zemalja u razvoju.

Parlament pozdravlja pokretanje dijaloga u Glasgowu o gubicima i šteti, koji bi se trebao usmjeriti na financiranje zemalja u razvoju, dajući prednost bespovratnim sredstvima umjesto zajmova kako bi se spriječili, ublažili i otklonili gubici i šteta nastali zbog negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Podsjetimo, Europski parlament je jedan od tvoraca energetskog i klimatskog zakonodavstva EU-a koje uključuje provedbu Pariškog sporazuma. Njegovo je odobrenje potrebno za svako sklapanje međunarodnog sporazuma na razini Unije. Parlament je zahtijevao ambicioznije zakonodavstvo EU-a o klimi i bioraznolikosti te je 28. studenog 2019. proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. donio je Europski zakon o klimi, kojim je predanost postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050., u okviru Europskog zelenog plana, postao obvezujući i za EU i za države članice. Parlament trenutačno pregovara s državama članicama o paketu „Spremni za 55 %” kako bi osigurao da Europska unija postigne ambicioznije klimatske ciljeve do 2030.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatske promjene: snažnije globalne ambicije za uspješniji ishod klimatske konferencije COP26

Parlament je s 527 glasova za, 134 protiv i 35 suzdržanih usvojio rezoluciju o UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama COP26, koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog 2021., čime se založio za ubrzavanje klimatskih akcija u cijelom svijetu i za to da EU ostane svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Europska komisija predstavila Europski zeleni plan

Europski zeleni plan opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

Izglasan prijedlog EU klimatskog zakona, cilj je smanjenje emisija na 60% do 2030.

Članovi Europskog parlamenta u Odboru za zaštitu okoliša glasali su da EU i sve države članice pojedinačno moraju postati klimatski neutralne do 2050. godine te pozvali na ambiciozniji cilj smanjenja emisija do 2030. godine. U petak 11. rujna Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta usvojio je njihovo izvješće o Europskom klimatskom zakonu sa 46 glasova za, 18 protiv i 17 suzdržanih.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER