Berlin bilježi porast stope recikliranja otpada

Glavni grad Njemačke sve bliže ostvarenju ciljeva u području sprječavanja nastanka otpada, odlaganja, ponovne uporabe i recikliranja

Početkom kolovoza u Zastupničkom domu Berlina predstavljena je bilanca otpada za 2020. godinu kojom se prikazuju vrste, količine i tokovi pojedinih vrsta otpada, kao i provedba mjera sadržanih u planu gospodarenja otpadom za razdoblje od 2020. do 2030. godine.

Na prijedlog senatorice za okoliš, mobilnost, zaštitu potrošača i klime, Bettine Jarasch, Senat je 2. kolovoza u Zastupničkom domu Berlina predstavio izvješće o materijalnom toku otpada i emisijama stakleničkih plinova za 2020. godinu. Bilancom otpada obuhvaćeno je ukupno 37 vrsta otpada, dokumentirane su lokacije odlaganja neopasnog komunalnog i građevinskog otpada te analizirane uštede stakleničkih plinova i resursa. Također, identificirani su daljnji potencijali ušteda i predložene preporuke za daljnje djelovanje. Bilanca otpada za 2020. godinu pokazuje porast stope recikliranja za tri posto u usporedbi s 2018. godinom što ukazuje na sve učinkovitije gospodarenje otpadom kao vrijednim resursom.

Posljednjih deset godina u Berlinu se godišnje prikupi gotovo sedam milijuna tona otpada pa je i u 2020. količina prikupljenog otpada iznosila nešto više od 6,9 milijuna tona (osam posto više u odnosu na 2018. godinu). Otpad od mineralnih sirovina čini 60 % količine zbrinutog otpada, zatim slijede komunalni (812.988 t) i građevinski otpad (478.017 t), biootpad (465.953 t), drveni otpad (186.818 t), glomazni otpad (113.023 t) i dr. U odnosu na 2018. godinu stopa recikliranja u 2020. porasla je s 45 % na 48 %, dok je u postrojenjima za energetsku oporabu završilo 19 % otpada (2018. 20 %). U izvješću se ističe kako su u 2020. godini postignute velike uštede vrijednih resursa, primjerice, 2.567.548 t kamena, 343.164 t drva i 68.717 t metala.

Planom gospodarenja otpadom 2020.-2030. za komunalni i građevinski otpad te kanalizacijski mulj koji nastaje kao nusproizvod tijekom pročišćavanja otpadnih voda – tzv. „Zero-Waste strategija pokrajine Berlin“ – navode se opsežne mjere za sprječavanje nastanka otpada i poticanje recikliranja otpadnih materijala kako bi se tijekom nekoliko sljedećih godina značajno smanjila postojeća količina otpada. Cilj je da postojeći sustav gospodarenja otpadom postane suvremen i održiv, uz – što je više moguće – uspostavu modela zatvorenog kruga u kojem se otpad prikuplja, reciklira i zatim ponovno koristi za proizvodnju proizvoda iz kojeg je nastao otpad.

Status provedbe ovih mjera ocjenjuje se u obliku semaforskog sustava: trenutno je većim dijelom realizirano 10 od 69 mjera iz plana gospodarenja otpadom, 55 mjera je započeto, a četiri su u fazi planiranja.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom?

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU svake godine, vidljiv je i vrlo složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

Izmjene EU Direktiva o otpadu

Direktivama je cilj postupno u svim državama članicama izjednačiti razine najbolje prakse i potaknuti potrebna ulaganja u gospodarenje otpadom te omogućiti kružno gospodarstvo.

Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada!

Bolje i učinkovitije gospodarenje otpadom nije samo na korist zaštiti okoliša, klime i zdravlja ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER