Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom?

U Hrvatskoj se pod zemljom odlaže 78 posto komunalnog otpada

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU svake godine, vidljiv je i vrlo složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

U zemljama članicama EU je 2014. godine proizvedeno 2,5 milijardi tona otpada od čega je 1 % činio otpad u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a 8 % komunalni otpad. Slijede proizvodnja (10 %), rudarstvo i eksploatacija (30 %) i izgradnja (34 %), dok je udio ostalog otpada iznosio 17 posto. Iako je predstavljao manje od desetine otpada proizvedenog u EU svake godine, komunalni otpad predstavlja vidljiv i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

Količine otpada u EU (uvećani prikaz)

Proizvodnja otpada u Europi

Od 2005. do 2016. prosječna količina otpada po glavi stanovnika pala je u zemljama EU za sedam posto, no među zemljama članicama postoje značajne razlike. Više otpada proizvode bogatije zemlje i zemlje u kojima je turizam važna gospodarska grana i značajan izvor prihoda.

Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, na Malti i u Češkoj, a pada u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj.

U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska (777 kg), Malta (647 kg), Cipar (640 kg), Njemačka (626 kg) i Luksemburg (614 kg), a najmanje otpada proizvode Rumunjska (261 kg), Poljska (307 kg), Češka (339 kg), Slovačka (348 kg), Estonija (376 kg) i Mađarska (379 kg). Hrvatska je po apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika s 403 kg odmah iza Mađarske.

Gospodarenje otpadom

Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Zatim slijede reciklaža, energetska oporaba ili korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada) te odlaganje pod zemljom – što je svakako najjeftinije, ali i najštetnije.

Prema statističkim podacima iz 2016. 47 posto komunalnog otpada u EU se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se među zemljama značajno razlikuju, a brojne članice za zbrinjavanje komunalnog otpada još uvijek koriste odlaganje pod zemljom.

Što južnije, to tužnije

Odlaganje pod zemljom gotovo da više i ne postoji u sjeverozapadnoj Europi – u Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj (sve po 1 %), Austriji i Finskoj (po 3 %), dok je, pogađate, iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže pod zemljom više od polovice komunalnog otpada, a Hrvatska je sa udjelom od 78 % među najgorima – uz Maltu (92 %), Grčku (82 %), Cipar (81 %), Rumunjsku (80 %), Latviju (72 %), Slovačku (66 %) i Bugarsku (64 %).

EU želi smanjiti odlagališta pod zemljom i unaprijediti recikliranje (uvećani prikaz)

Najveći udio recikliranog i kompostiranog otpada ostvaruju Njemačka (66 %), Austrija (59 %), Slovenija (58 % - podatak iz 2015.), Belgija (54 %), Nizozemska (53 %), Italija (51 %), Litva (50 %), Švedska (49 %), Danska (48 %) i Luksemburg (48 %), dok su blizu EU prosjeka (47 %) Ujedinjena Kraljevina (45 % - 2015.), Poljska (44 %) i Francuska (42 %).

Najgora je ponovno Malta koja je reciklirala i kompostirala svega 8 % komunalnog otpada. Slijede je Rumunjska (15 %), Grčka (17 %), Cipar (19 %) i Hrvatska (21 %).

Novi planovi prema Paketu Europske unije za kružno gospodarstvo

EU do 2025. godine ima za cilj povećati ponovno korištenje i recikliranje kućnog otpada na 55 posto, odnosno na 65 posto do 2035. godine. Istovremeno, do 2035. cilj je ograničiti količinu otpada koja dospijeva na odlagališta i odlaže se pod zemljom na svega 10 posto.

U travnju zastupnici u Europskom parlamentu glasuju za izmjene pravila o upravljanju otpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta.  

Europski parlament / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Ulice Vječnog grada pune smeća, strahuje se od širenja zaraze

Nakon požara na odlagalištima, Rim se guši u tonama smeća na gradskim ulicama. Ovo nije prva, a vjerojatno ni posljednja kriza otpada u Vječnom gradu, no ovog je ljeta dosegla tako visoku razinu da je rimski zbor liječnika izdao upozorenje, a tužitelj pokrenuo istragu.

Izmjene EU Direktiva o otpadu

Direktivama je cilj postupno u svim državama članicama izjednačiti razine najbolje prakse i potaknuti potrebna ulaganja u gospodarenje otpadom te omogućiti kružno gospodarstvo.

Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada!

Bolje i učinkovitije gospodarenje otpadom nije samo na korist zaštiti okoliša, klime i zdravlja ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

Rok za prilagodbu zakonodavstva RH za prelazak na kružno gospodarstvo

Dana 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER