Kako Europljani upravljaju komunalnim otpadom?

U Hrvatskoj se pod zemljom odlaže 78 posto komunalnog otpada

Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU svake godine, vidljiv je i vrlo složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

U zemljama članicama EU je 2014. godine proizvedeno 2,5 milijardi tona otpada od čega je 1 % činio otpad u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a 8 % komunalni otpad. Slijede proizvodnja (10 %), rudarstvo i eksploatacija (30 %) i izgradnja (34 %), dok je udio ostalog otpada iznosio 17 posto. Iako je predstavljao manje od desetine otpada proizvedenog u EU svake godine, komunalni otpad predstavlja vidljiv i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje.

Količine otpada u EU (uvećani prikaz)

Proizvodnja otpada u Europi

Od 2005. do 2016. prosječna količina otpada po glavi stanovnika pala je u zemljama EU za sedam posto, no među zemljama članicama postoje značajne razlike. Više otpada proizvode bogatije zemlje i zemlje u kojima je turizam važna gospodarska grana i značajan izvor prihoda.

Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, na Malti i u Češkoj, a pada u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj.

U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve su Danska (777 kg), Malta (647 kg), Cipar (640 kg), Njemačka (626 kg) i Luksemburg (614 kg), a najmanje otpada proizvode Rumunjska (261 kg), Poljska (307 kg), Češka (339 kg), Slovačka (348 kg), Estonija (376 kg) i Mađarska (379 kg). Hrvatska je po apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika s 403 kg odmah iza Mađarske.

Gospodarenje otpadom

Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Zatim slijede reciklaža, energetska oporaba ili korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada) te odlaganje pod zemljom – što je svakako najjeftinije, ali i najštetnije.

Prema statističkim podacima iz 2016. 47 posto komunalnog otpada u EU se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se među zemljama značajno razlikuju, a brojne članice za zbrinjavanje komunalnog otpada još uvijek koriste odlaganje pod zemljom.

Što južnije, to tužnije

Odlaganje pod zemljom gotovo da više i ne postoji u sjeverozapadnoj Europi – u Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj (sve po 1 %), Austriji i Finskoj (po 3 %), dok je, pogađate, iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže pod zemljom više od polovice komunalnog otpada, a Hrvatska je sa udjelom od 78 % među najgorima – uz Maltu (92 %), Grčku (82 %), Cipar (81 %), Rumunjsku (80 %), Latviju (72 %), Slovačku (66 %) i Bugarsku (64 %).

EU želi smanjiti odlagališta pod zemljom i unaprijediti recikliranje (uvećani prikaz)

Najveći udio recikliranog i kompostiranog otpada ostvaruju Njemačka (66 %), Austrija (59 %), Slovenija (58 % - podatak iz 2015.), Belgija (54 %), Nizozemska (53 %), Italija (51 %), Litva (50 %), Švedska (49 %), Danska (48 %) i Luksemburg (48 %), dok su blizu EU prosjeka (47 %) Ujedinjena Kraljevina (45 % - 2015.), Poljska (44 %) i Francuska (42 %).

Najgora je ponovno Malta koja je reciklirala i kompostirala svega 8 % komunalnog otpada. Slijede je Rumunjska (15 %), Grčka (17 %), Cipar (19 %) i Hrvatska (21 %).

Novi planovi prema Paketu Europske unije za kružno gospodarstvo

EU do 2025. godine ima za cilj povećati ponovno korištenje i recikliranje kućnog otpada na 55 posto, odnosno na 65 posto do 2035. godine. Istovremeno, do 2035. cilj je ograničiti količinu otpada koja dospijeva na odlagališta i odlaže se pod zemljom na svega 10 posto.

U travnju zastupnici u Europskom parlamentu glasuju za izmjene pravila o upravljanju otpadom koje uključuju nove ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta.  

Europski parlament / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Kokosove otoke nastanjuje 600 stanovnika i 414 milijuna komada plastike

Plastici za osvajanje cijelog svijeta nije trebalo puno duže od jednog stoljeća, no čini se kako joj je za njegovo golemo onečišćenje trebalo daleko manje vremena. Da je dospjela i u najudaljenije dijelove svijeta potvrđuje istraživanje morske biologinje dr. Jennifer Lavers i njezinih suradnika. 

Izmjene EU Direktiva o otpadu

Direktivama je cilj postupno u svim državama članicama izjednačiti razine najbolje prakse i potaknuti potrebna ulaganja u gospodarenje otpadom te omogućiti kružno gospodarstvo.

Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada!

Bolje i učinkovitije gospodarenje otpadom nije samo na korist zaštiti okoliša, klime i zdravlja ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.

Rok za prilagodbu zakonodavstva RH za prelazak na kružno gospodarstvo

Dana 4. srpnja 2018. godine na snagu su stupila nova EU pravila s pravno obvezujućim ciljevima za recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima za države članice koje u sljedeće dvije godine moraju napraviti prilagodbu nacionalnog zakonodavstva za prelazak na kružno gospodarstvo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER