Mediteranska regija postaje žarište požara, a njihov intenzitet doseže nove rekorde
Posljedice dosad najintenzivnijeg ovoljetnog toplinskog vala
Iako velike i vrlo velike opasnosti od šumskog požara u području jugoistočne Europe nisu neobične za ovo doba godine, toplinski valovi predstavljaju savršenu podlogu za širenje požara u slučaju njihovog izbijanja. No, uz vruće i sušne uvjete, značajan je i ljudski utjecaj.
Služba za praćenje atmosfere Copernicus (Copernicus Atmosphere Monitoring Service - CAMS) pomno promatra aktivnosti požara u istočnom dijelu mediteranske regije, a njeni podaci pokazuju da se u Turskoj i južnoj Italiji ubrzano povećavaju emisije i intenzitet požara te pogađaju zemlje poput Maroka, Albanije, Sjeverne Makedonije, Grčke i Libanona.
- Lijevo: Ukupna dnevna snaga požara za Tursku (označeno crvenom bojom) u odnosu na prosjek 2003.-2020. (siva). Desno: Prognoze PM2,5 čestica za 3. kolovoza pokazuju visoke vrijednosti u mediteranskom bazenu. / © Copernicusova služba za praćenje atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service) / ECMWF
Služba za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS), koju u ime Europske komisije te uz EU financiranje provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), nadzire velike požare na području Mediterana, gdje neki od njih haraju u blizini obalnih odmarališta i dovode do evakuacije stanovništva, a golemi stupovi dima uzrokovani požarima na jugu Turske vidljivi su i na satelitskim snimkama. Budući da je područje jugoistočne Europe trenutačno izloženo djelovanju vrlo intenzivnih toplinskih valova, na tom se području i dalje upozorava na opasnost od ekstremnih požara, osobito u većem dijelu Turske i oko Sredozemlja.
Podaci CAMS-a pokazuju da je ukupna dnevna snaga požara (Fire Radiative Power - FRP) za Tursku dosegla neviđene vrijednosti u odnosu na podatke prikupljene od 2003. godine. Nadalje, znanstvenici CAMS-a izvještavaju da šumski požari u atmosferu ispuštaju velike količine zagađenog dima. CAMS-ove prognoze optičke dubine aerosola (AOD) i površinske koncentracije PM2,5 čestica pritom za Tursku i područje istočnog Sredozemlja pokazuju vrlo visoke vrijednosti, što odražava ozbiljne razmjere aktualnih požara. Osim toga, s vrhuncem najintenzivnijeg ovoljetnog toplinskog vala požarima je pogođeno sve više zemalja. Od kraja srpnja požari haraju i u Italiji, Albaniji, Maroku, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i Libanonu, a uvjeti toplinskog vala dodatno povećavaju opasnost od požara na ovom području.
- Ukupna dnevna snaga požara od 1. srpnja do 30. kolovoza 2021. (označeno crvenom bojom) i dnevna srednja vrijednost za razdoblje od 2003.-2020. (siva) za Italiju (lijevo) i Albaniju (desno). © Copernicusova služba za praćenje atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service) / ECMWF
„Pomno pratimo intenzitet požara u Turskoj i oko mediteranskog područja, kao i utjecaje koje oni imaju na atmosferu. Posebno je važno pomno promatrati ove požare visokog intenziteta jer dim koji ispuštaju može utjecati na lokalnu kvalitetu zraka i na kvalitetu zraka na lokacijama niz vjetar. Naši podaci pružaju informacije u stvarnom vremenu o intenzitetu požara i utjecajima šireg opsega, poput učinaka emisije dima i utjecaja na kvalitetu zraka“. – kazao je Mark Parrington, viši znanstvenik i stručnjak za šumske požare u ECMWF-ovoj Službi za nadzor atmosfere Copernicus.
Globalni ECMWF-ov sustav predviđanja požara (Global ECMWF Fire Forecast - GEFF) pruža ulazne podatke za prognozu opasnosti od požara Copernicusove službe za upravljanje u hitnim situacijama (Copernicus EMS). Prognoze opasnosti od požara Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (European Forest Fire Information System - EFFIS) pokazuju vrlo visoke i ekstremne vrijednosti za područje jugoistočne Europe. Iako to nije neobično za ovo doba godine, toplinski valovi u navedenom području pružaju savršenu podlogu za širenje požara u slučaju njihovog izbijanja. To se pak ne može objasniti samo vrućim i sušnim uvjetima, već kombinacijom nekoliko čimbenika, uključujući i ljudsko djelovanje.
- GEFF-ove prognoze opasnosti od požara inicijalizirane su 31. srpnja 2021., prikazujući „vrlo ekstremno“ (ljubičasto zasjenjenje) oko Sredozemlja koje vrijedi do 7. kolovoza. © EFFIS
S.F. / Ekovjesnik