Beograd – „Zelena prijestolnica laži opasnih za zdravlje“

Skretanje pozornosti s katastrofalnih posljedica za zdravlje koje izazivaju nebriga i ignoriranje problema onečišćenja zraka

Kandidatura Beograda za prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice za 2023. godinu u glavnom gradu Srbije ne prestaje izazvati reakcije

„Kandidatura Grada Beograda za Europsku zelenu prijestolnicu pokušaj je skretanja pozornosti s katastrofalnih posljedica za zdravlje koje izazivaju nebriga i ignoriranje problema onečišćenja zraka“, tvrde u beogradskoj Inicijativi „Ne davimo Beograd“. Dodaju i kako je jasno da nakon osam godina 'naprednjačke' vlasti - Srpske napredne stranke kojoj je na čelu Aleksandar Vučić, vladajući nemaju nikakvu namjeru baviti se rješavanjem nagomilanih problema, već isključivo manipulacijama javnosti.

„Dugogodišnji problem katastrofalnog onečišćenja zraka koji predstavlja svakodnevnu opasnost za zdravlje građana Beograda, upotreba ugljena u proizvodnji energije, izgradnja spalionice u Vinči koja će nastaviti dodatno onečišćavati zrak, neusklađenost sa zakonima i propisima EU-a posebno u području gospodarenja otpadom, zatim nedostatak postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, sporo donošenje neophodnih zakona, planova i strategija, uništavanje javnih zelenih površina, prirodnih staništa i zaštićenih prirodnih dobara su beogradska realnost“, navodi se u priopćenju Inicijative „Ne davimo Beograd“.

Složenost problema koji karakteriziraju stanje okoliša uistinu zahtijeva ozbiljna i hitna rješenja, stoga u Inicijativi smatraju kako ova kandidatura „nije neozbiljna ambicija gradonačelnika koji je zalutao na najodgovornije mjesto u gradu, već svjesna obmana i pokušaj da se javnost drži u zabludi“. S druge strane, dodaju, beogradske gradske vlasti ne poduzimaju ništa kako bi se započelo s rješavanjem problema.

>>> Pročitajte još >>> U Beogradu održan prosvjed za bezopasan zrak

Još jedna izgubljena trka za građan(k)e Beograda

Podsjetimo, ova prestižna nagrada svake se godine dodjeljuje jednom europskom gradu kandidatu koji mora zadovoljiti stroge kriterije u sljedećih 12 područja: kvaliteta zraka, buka, otpad, voda, priroda i biološka raznolikost, održiva upotreba zemljišta i tla, zeleni rast i ekološke inovacije, ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva urbana mobilnost, energetska učinkovitost i upravljanje gradom.

U Inicijativi „Ne davimo Beograd“ ističu kako navedena područja predstavljaju kritične točke svakodnevnog života u Beogradu te navode primjer Grenoblea koji je proglašen Europskom zelenom prijestolnicom za 2022. godinu. Taj francuski grad je, pored svih ostalih postignuća, poticao masovnu sadnju drveća te je tijekom desetogodišnjeg razdoblja uspio smanjiti štetne emisije stakleničkih plinova za 25 posto.

„U usporedbi s takvim postignućima, ova će kandidatura za građane i građanke Beograda biti još jedna izgubljena trka, isključivo zbog toga što se gradska uprava nije bavila problemima zaštite okoliša, već je dopustila da rastu istom brzinom kojom je rastao i profit pojedinaca, koji su odlučivali o svojim interesima, a ne o interesima zajednice, za koju su bili i ostaju odgovorni“, ističu u Inicijativi „Ne davimo Beograd“.

„Beograd može biti dobar grad, ali samo ako na odgovorna mjesta dođu ljudi koji će donositi odluke u skladu s interesima građana“, kažu u Inicijativi koja je pokrenula peticiju za rješavanje problema i donošenje konkretnih mjera protiv onečišćenja zraka. „Postoji ogroman potencijal za promjene u našem gradu, a za nas je najbolji pokazatelj toga broj ljudi koji nam se pridružuju. Potencijal jednog grada leži u ljudima, njihovom znanju i volji da sudjeluju u oblikovanju i uređenju svog grada na najbolji način“, zaključuju u Inicijativi.

Inicijativa „Ne davimo Beograd“ je lokalni politički pokret koji okuplja veliki broj ljudi zainteresiranih za unapređenje uvjeta života i rada svih građana Beograda, unapređenje, očuvanje i pravedno korištenje zajedničkih i prirodnih resursa, izgradnju demokratskih institucija, održivi razvoj grada, urbane i kulturne politike te uključivanje građana u razvoj svog okruženja. Inicijativa je organizirala cijeli niz akcija, prosvjeda, razgovora i javnih događaja posvećenih borbi za čist zrak zajedno s partnerskim organizacijama iz 20 srpskih gradova i devet gradova iz regije, a 2019. godine je s kolegama iz Sjeverne Makedonije pokrenula i lokalnu verziju aplikacije AirCare kako bi se građani mogli informirati o kvaliteti zraka.

 

  • Ekovjesnik / Naslovna fotografija: Onečišćenje zraka u Beogradu (09.02.2021.) - YouTube Screenshot Koski Moro (link na video)

 

VEZANE VIJESTI

Obala najvećeg grada Sardinije postaje zelena promenada

Projektom se planira potaknuti razvoj šireg metropolitanskog područja grada Cagliarija uz revitalizaciju trga Piazza Giacomo Matteotti i središnjeg dijela ulice Via Roma te njihovo pretvaranje u novo intermodalno središte grada.

U Beogradu održan prosvjed za bezopasan zrak

Unatoč zabrinjavajućim podacima o razini onečišćenja zraka i velikom broju preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s tim problemom, srpske vlasti odlučile su tijekom ove godine izgraditi još tri termoelektrane na ugljen. Ekološki aktivisti u Srbiji zahtijevaju hitno rješavanje ovog problema i upozoravaju na članak 74. Ustava Republike Srbije kojim se svim građanima garantira pravo na zdrav i očuvan okoliš, kao i pravodobno i potpuno izvještavanje o njegovom stanju.

Beograd bez vode je realnost ljudi koji žive u Beogradu

Pristup kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući pristup sigurnoj i čistoj vodi te dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima, jedno je od dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava. Treba li uopće napominjati kako dostupnost vode predstavlja komunalni, javno-zdravstveni i civilizacijski standard?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER