Šok i nevjerica: Zagreb i Beograd natječu se za titulu Europske zelene prijestolnice

Koji će grad osvojiti titulu Europske zelene prijestolnice za 2023. godinu?

Kandidatura Beograda za prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice za 2023. godinu u Srbiji je izazvala nevjericu i podsmijeh. Slično kao i prošlih godina u Zagrebu.

U medijima susjedne Srbije objavljena je vijest da se Beograd kandidirao za titulu i nagradu Europske komisije – Europsku zelenu prijestolnicu za 2023. godinu. Mnogi su tu vijest doživjeli kao preuranjenu prvotravanjsku šalu, no Beograd se doista nalazi među 16 gradova iz 12 europskih zemalja koji se natječu za ovu prestižnu nagradu. To su Dublin, talijanski Cagliari, turski İzmir i Gaziantep, slovačke Košice, Skopje, Sofija, Talin, zatim gradovi Logroño u Španjolskoj, Helsingborg u Švedskoj, čak četiri poljska grada – Gdańsk, Krakow, Rzeszów i Varšava te naposljetku Zagreb.

Strogi kriteriji i primamljiva nagrada

Podsjetimo, nagrada se svake godine dodjeljuje jednom europskom gradu s više od 100.000 stanovnika koji se najviše istaknuo u svojim naporima postizanja okolišne, društvene i ekonomske održivosti, a gradovi kandidati moraju zadovoljiti stroge kriterije te se ocjenjuje na osnovu postignuća u sljedećih 12 područja: kvaliteta zraka, buka, otpad, voda, priroda i biološka raznolikost, održiva upotreba zemljišta i tla, zeleni rast i ekološke inovacije, ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva urbana mobilnost, energetska učinkovitost i upravljanje gradom.

Gradu koji osvoji titulu Europske zelene prijestolnice za 2023. godinu (European Green Capital Award - EGCA 2023)  Europska komisija dodijelit će financijsku nagradu u iznosu od 600.000 eura te po 200.000 eura svakom od dva grada dobitnika nagrade Europski zeleni list za 2022. godinu (EGLA 2022). Navedena sredstva dodjeljuju se s ciljem daljnjeg poboljšanja ekološke održivosti gradova i ostvarenja njihove vizije održivosti, a znatno uvećani iznosi nagrada odražavaju važnost gradova za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana, uključujući i Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030.

„Sve više i više gradova u Europi odlučuje se za 'zeleni' razvoj, što posebno ohrabruje u kontekstu provođenja Europskog zelenog plana i oporavka od pandemije“, kazao je Virginijus Sinkevičius, povjerenik EU-a za okoliš, oceane i ribarstvo te dodao kako mnogi europski gradovi uvode nove i šire postojeće pješačke zone i zone bez automobila, javne prostore za provođenje slobodnog vremena na otvorenom, biciklističke staze te uvode nova inovativna urbana rješenja.

Titula Europske zelene prijestolnice gradu pobjedniku osim prestiža donosi i veliku financijsku korist, uključujući veće mogućnosti i snažniju provedbu ekoloških projekata, povećanje turističkog prometa i strana ulaganja, a time i jačanje lokalnog gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Finalisti će biti poznati ovog proljeća, a gradovi pobjednici proglasit će se, kasnije ove godine, na ceremoniji u finskom Lahtiju – Europskoj zelenoj prijestolnici za 2021. godinu.

Trebamo li se smijati ili plakati, pitaju se u Beogradu

Kandidatura Beograda je hit na društvenim mrežama pa je tako, između ostalog, objavu građanske inicijative „Eko straža“ na Facebooku 'lajkalo' preko tisuću osoba, a u petak je priopćenje na ovu temu objavila i srpska Stranka slobode i pravde. „Ne postoji Beograđanin koji će reći da bi Beograd trebao dobiti ovu nagradu, niti bi itko želio glasati za takvo što“, navode u Stranci slobode i pravde.

Kao glavni razlog zbog čega Beograd ne bi trebao postati Europska zelena prijestolnica navode problem onečišćenja zraka koje u srpskom glavnom gradu među najvećima u svijetu. Ako se problem hitno ne počne rješavati, Beograd će za 10 godina izgubiti 75.261 građanina jer je s tri strane okružen velikim onečišćivačima - termoelektranama u Obrenovcu i Lazarevcu, kao i pančevačkom „HIP-Petrohemijom“. Osim toga, na onečišćenje zraka svakako utječu i neobnovljivi energenti koji se koriste za grijanje čak 300.000 kućanstava.

Pošast sječe drveća velik je problem u cijeloj regiji, ali i u Beogradu u kojem udio javnih zelenih površina iznosi svega 2,83 %. O tom problemu najbolje svjedoči podatak kako je u razdoblju 2014.-2019. posađeno samo 22.000 stabala, dok je mnogo više posječeno.

>>> Pročitajte još >>> U Beogradu održan prosvjed za bezopasan zrak

Onečišćenje zraka u Beogradu (09.02.2021.) - YouTube Screenshot Koski Moro (link na video)

Promet također značajno doprinosi onečišćenju Beograda te se navodi kako je prosječna starost automobila – sa starim dizel motorima - 13,3 godine, a grad raspolaže sa samo pet električnih autobusa.

Gospodarenje otpadom – kao jedan od glavnih kriterija za dodjelu titule Europske zelene prijestolnice, još je jedan ogroman problem u gradu koji ima nekoliko stotina deponija, od kojih je najveće odlagalište u Vinči. U priopćenju se navodi kako se na tom odlagalištu količina otpada procjenjuje na čak 10 milijuna tona.

Nadalje, vodozaštitnoj zoni Makiško polje, odakle Beograđani dobivaju pitku vodu, prijeti uništenje zbog planirane izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa za 30.000 stanovnika. Gradska uprava zbog toga planira crpiti vodu na Velikom ratnom ostrvu, gdje će joj cijena biti 10 puta viša, jer je Dunav daleko onečišćeniji od Save pa će i proces pročišćavanja vode biti znatno skuplji. Ništa manji problem nisu ni otpadne vode koje završavaju u Savi i Dunavu, a Beograd nakon cijelog niza godina nije sagradio suvremen centar za pročišćavanje otpadnih voda.

Niti jedan od navedenih problema nije riješen u posljednjih 10 godina, ističe se u priopćenju te se tvrdi kako su oni postali još veći. Međutim, „beogradska gradska vlast se odlučila osramotiti pred cijelom Europom“, zaključuju u Stranci slobode i pravde.

Građani i građanke Zagreba su Inicijativi „Vratite magnoliju“ u 2019. godini poslali tisuće fotografija nagomilanog smeća na zagrebačkim ulicama koje su potom objavljene na Facebooku. / Fotografija: Vratite magnoliju

„Europska prijestolnica smeća“ još nije uspjela postati „zelena“

Kako su tekle dosadašnje zagrebačke kandidature? Zagreb nije uspio postati Europska prijestolnica kulture pa se 2019. godine „bacio“ na ekologiju i prvi put, prilično pompozno, kandidirao za izbor Europske zelene prijestolnice za 2022. godinu. Onaj isti Zagreb koji se zbog neredovitog odvoženja otpada i njegovog gomilanja po gradskim kvartovima guši(o) u smeću i čija je gradska pročelnica zbog nagomilanog smeća Zagrepčankama i Zagrepčanima prijetila rigoroznim kaznama te najavljivala poskupljenje odvoza otpada. No, neki su u toj kandidaturi vidjeli i jednu dobru stranu - konačno otkrivanje cjelokupne problematike dosadašnjeg načina upravljanja gradom Zagrebom, i to pred strogim žirijem Europske komisije.

Zagreb je, naravno, propustio šansu osvajanja titule Europske zelene prijestolnice za 2022. godinu, kao i mogućnost osvajanja tadašnje niže novčane nagrade u visini od 350.000 eura. Nagrada je otišla u francuski Grenoble, a u Zagrebu nitko nije ni očekivao da je njeno osvajanje moguće. Neosnovane želje su jedno, a realnost „Europske prijestolnice smeća“ – nakon dugogodišnje devastacije prošle godine dodatno poharane katastrofalnim potresima i poplavom, ipak nešto sasvim drugo.

Unatoč tome, zagrebačka gradska uprava nije odustala te je do 28. listopada prošle godine pripremala još jednu kandidaturu za Europsku zelenu prijestolnicu. Uskoro ćemo saznati hoće li Zagreb ući u uži krug izbora, ali ne gubimo nadu – možda treća bude sreća! Beograd ima još vremena, ovo mu je tek prva kandidatura.

Dok čekamo vijesti iz Europske komisije, pogledajte zašto je finski Lahti proglašen Europskom zelenom prijestolnicom za 2021. godinu (video) i zašto je to isto uspjelo francuskom Grenobleu za 2022. godinu (video).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Inicijativa „ZA Beograd na biciklima“ ima izvrsnu ideju za Stari savski most

Stari savski most koji beogradska gradska uprava želi ukloniti te na njegovom mjestu sagraditi novi, mogao bi se prenamijeniti i postati novi biciklističko-pješački most. Tako tvrde u Inicijativi „ZA Beograd na biciklima“ koju je pokrenulo udruženje građana novobeogradskih blokova 70 i 70a.

Koji će grad osvojiti titulu Europske zelene prijestolnice 2022.?

Prestižna titula Europske zelene prijestolnice svake se godine dodjeljuje jednom europskom gradu s više od 100.000 stanovnika koji se najviše istaknuo u svojim naporima postizanja okolišne, društvene i ekonomske održivosti. Pobjednik za 2022. proglasit će se kasnije ove godine, najvjerojatnije u Lisabonu - Europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu, a jedno je sigurno i posve očekivano: Zagreb nije među finalistima!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER