U Beogradu održan prosvjed za bezopasan zrak

Zahtijevaju se točne i pravodobne informacije o onečišćenju zraka

Unatoč zabrinjavajućim podacima o razini onečišćenja zraka i velikom broju preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s tim problemom, srpske vlasti odlučile su tijekom ove godine izgraditi još tri termoelektrane na ugljen.

Ekološki aktivisti u Srbiji zahtijevaju hitno rješavanje problema onečišćenja zraka i upozoravaju na članak 74. Ustava Republike Srbije kojim se svim građanima garantira pravo na zdrav i očuvan okoliš, kao i pravodobno i potpuno izvještavanje o njegovom stanju.

Kako na svojim mrežnim stranicama ističe građanska inicijativa „Eko straža“, u Srbiji se zbog onečišćenja zraka svake godine izgubi 15.480 života. Prema studiji koju je 2019. proveo  Global Alliance in Health and Pollution (GAHP), Srbija je po broju preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka kao jedina europska zemlja uvrštena u prvih deset zemalja na svijetu i to sa 175 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi u 2017. godini. „Eko straža“ navodi i kako 18 starih, neučinkovitih i tehnološki nezadovoljavajućih termoelektrana zapadnog Balkana onečišćuje više od 250 termoelektrana EU-a, a prema mjerenjima koje je vršila sama Inicijativa, koncentracija lebdećih čestica PM2,5 (promjera manjeg od 2,5μm) - najsitnijih i najopasnijih među onečišćivačima zraka jer mogu duboko prodrijeti u pluća pa čak i u krvotok, 47 je puta viša od dopuštenog maksimuma!

 

U nedjelju 10. siječnja u Beogradu je održan prosvjed protiv onečišćenja zraka kojim su prosvjednici od vlasti Republike Srbije zatražili hitan početak rješavanja ovog velikog problema. Prosvjed je započeo na Trgu Slavija odakle su prosvjednici krenuli prema zgradi Vlade Republike Srbije te predali zahtjeve za usvajanje hitnih mjera protiv onečišćenja zraka i adekvatno – prvenstveno točno i pravodobno informiranje o razinama onečišćenja. Prema policijskim podacima, na prosvjedu koji je u ime građana Republike Srbije organizirala Inicijativa „Eko straža“ okupilo se oko tisuću ljudi, no pretpostavlja se da ih je bilo i više o čemu svjedoči i priloženi video.

  • Foto: Zelena patrola Vojvođanske zelene inicijative

Na prosvjedu su govorili stručnjaci i ekološki aktivisti, a između ostalih prisutnim građanima obratila se i dr. Dragana Đorđević, ravnateljica Centra izvrsnosti za kemiju i inženjerstvo okoliša na Institutu za kemiju, tehnologiju i metalurgiju Sveučilišta u Beogradu. 

„Mi smo potpisnici Pariškog sporazuma. Država je prihvatila sve uvjete iz sporazuma, po kojima je do kraja 2020. godine morala smanjiti korištenje fosilnih goriva za 20 %, povećati energetsku učinkovitost za 20 % i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za 20 %. Ništa od toga nije napravljeno. Usprkos tome, država je ove godine odlučila izgraditi još tri termoelektrane na najprljaviji mogući ugljen – lignit. Dakle, u narednom periodu  građani Srbije će, uz postojećih šest termoelektrana, biti izloženi onečišćenjima iz ukupno devet termoelektrana. Zrak ne prepoznaje administrativne granice tako da mi onečišćujemo i zemlje iz okruženja, one koje su u EU-u. Zbog toga će Srbija imati ozbiljne posljedice.“ – poručila je dr. Dragana Đorđević.

  • Foto: Zelena patrola Vojvođanske zelene inicijative

„Najveći problem kod građana je taj što nemaju jasne informacije o onečišćenju zraka. Mnogi ne znaju ni objasniti rezultate, gdje ih mogu pronaći i što to znači za njihovo zdravlje. Cilj je da se građani okupe oko ove teme i institucijama upute zahtjev da konačno počnu s rješavanjem problema onečišćenja. Mjerenja se često ne vrše tamo gdje je i stvarno najveće onečišćenje, kao što se ni ne mjere ona onečišćenja koja su najopasnija. To je na neki način obmanjivanje javnosti. Mi zahtijevamo da država konačno počne s rješavanjem problema onečišćenja zraka. To je skup i dugotrajan proces, a ovaj prosvjed je tek jedan korak u nizu aktivnosti koje planiramo pokrenuti kako bismo državu i njene institucije „natjerali“ da se odgovorno ponašaju prema zdravlju i kvaliteti života građana.“ -  rekao je Bojan Simišić iz Eko straže.

Prosvjed je završen simboličnim vješanjem zahtjeva „Za bezopasan zrak“ na vrata Vlade Republike Srbije, koji su dostupni na sljedećoj poveznici.

  • Foto: Zelena patrola Vojvođanske zelene inicijative

Iako je prosvjed protekao bez izgreda, Inicijativa „Ne davimo Beograd“ izvijestila je o šokantnoj reakciji komandira jedinice specijalnih vozila žandarmerije Ivana Damnjanovića koji je okupljene prosvjednike nazvao „neostvarenim, zlobnim, zavidnim i ljubomornim ološem“. Damjanović je to napisao na Facebook stranici Inicijative „Ne davimo Beograd“ koja je izravno prenosila cijeli prosvjed.

Kako ističe Zelena patrola „Vojvođanske zelene inicijative“, neosporna je činjenica kako je zrak u brojnim srpskim gradovima posljednjih nekoliko godina među najonečišćenijim u svijetu. Na problem prekomjernog onečišćenja zraka ukazala je i srpska Agencija za zaštitu okoliša, ali i brojne građanske inicijative poput „Eko straže“, ističući izuzetno veliku koncentraciju lebdećih čestica PM10 i PM2,5 koje predstavljaju „nevidljive ubojice” i veliku opasnost za zdravlje građana.

„Na onečišćenje zraka svakako utječu i neobnovljivi energenti koji se koriste za grijanje kućanstava, a nerijetko se umjesto ugljena zapravo prodaje jalovina s velikim udjelom gline“, ističu u Zelenoj patroli.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Dejan Lekić: „Gotovo milijun i pol građana Srbije u većim gradovima ne zna kakav zrak udiše“

„Nešto manje od milijun i pol građana ne zna u realnom vremenu kakav zrak udiše. Riječ je o stanovnicima gradova s preko 50 tisuća stanovnika u kojima se onečišćenje zraka i koncentracije lebdećih čestica ne mjere putem senzora za praćenje kvalitete zraka, već se to radi ručno ili nikako”, rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) bivši načelnik srpske Agencije za zaštitu okoliša Dejan Lekić.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER