Termoelektrane na Zapadnom Balkanu ugrožavaju zdravlje svih ljudi u Europi

Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine onečiščujućih čestica u zrak

Šesnaest zastarjelih termoelektrana na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu, pri čemu većinu zdravstvenih posljedica i troškova snose građani i građanke Europske unije. Zaključak je to novog izvještaja kojeg su objavile organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i mreža Europe Beyond Coal, a o kojem izvještava Zelena akcija.

Nova analiza temeljena je na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije. Ona pokazuje kako svake godine onečišćenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i  drugih kroničnih oboljenja. To u Europi prouzrokuje do 11.53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.

Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak. Samo u 2016. godini, njih 16 je ispustilo u atmosferu količinu sumpor dioksida uporedivu s količinom emitiranom iz ukupno 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan.

Izloženost onečišćujućim česticama (PM2.5) uzrokovanih radom 16 termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu u 2016. godini (srednje godišnje vrijednosti) / Izvor: Chronic Coal Pollution Report

Izloženost onečišćenju sumpornim dioksidom (SO2) uzrokovanih radom 16 termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu u 2016. godini (srednje godišnje vrijednosti) / Izvor: Chronic Coal Pollution Report

Jedan od bitnijih nalaza istraživanja jest da se zagađenje zraka iz ovih termoelektrana ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana, zbog čega Europska unija podnosi veći dio zdravstvenih posljedica. To podrazumijeva 2.013 preuranjenih smrtnih slučajeva, ukupno 36.400 dana tijekom kojih su djeca trpjela simptome astme, procjenjenih 1.418 bolničkih prijema i preko 600.000 izgubljenih radnih dana.

„Onečišćenje zraka ne poznaje granice te ono u Europi i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Ovo dodatno ugrožava već lošu kvalitetu zraka u zemljama članicama Unije, što posebno otežava napore zemalja koje graniče sa Zapadnim Balkanom da ispune europske standarde kvalitete zraka“, izjavila je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica ovog izvještaja.

Zemlje članice Europske unije također podnose veći dio zdravstvenih troškova i to do 5.89 milijardi eura. Teret zagađenja zraka iz termoelektrana kojeg podnose zemlje zapadnog Balkana procijenjen na 3.64 milijardi eura godišnje.

„Krajnje je vrijeme da donositelji odluka u Europskoj uniji podrže napore za zaštitu zraka i dekarbonizaciju energetskih sektora u Jugoistočnoj Europi“, dodala je Matković Puljić.

Analiza temeljena na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije pokazuje kako svake godine onečišćenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i  drugih kroničnih oboljenja. / Izvor: Chronic Coal Pollution Report

Sporazum o Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), čijom primjenom se još od 2005. godine integriraju energetska tržišta Europske unije i njenih susjeda, predvidio je rok do 2018. godine za usklađivanje članica sa Zapadnog Balkana.

„Termoelektrane na ugljen i ostala fosilna goriva nisu samo zdravstveni rizik, već i financijsko i ekološko opterećenje za građane i građanke. Umjesto trošenja sredstava na već zastarjele tehnologije za proizvodnju energije, zemlje Zapadnog Balkana trebaju se okrenuti budućnosti, iskoristiti potencijale i ulagati u razvoj obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra“, komentirao je Luka Tomac, voditelj klimatskog programa Zelene akcije.

Nažalost, temeljna akcija za uspostavljanje zdravijih energetskih sustava, realizaciju neophodnih investicija i dodatnog opremanja energetskih postrojenja širom Zapadnog Balkana se ili odgođa ili jednostavno ignorira.  

„Potrebna nam je hitna akcija kako bi u isto vrijeme smaljili direktne troškove korištenja ugljena, doprinijeli globalnim naporima te  izbjegli štetne posljedice klimatskih promjena. To u zemljama Zapadnog Balkana podrazumijeva ostavljanje preostalih količina ugljena pod zemljom“, zaključio je Tomac.

Izvještaj je u cijelosti dostupan na sljedećoj poveznici.

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Europa bez ugljena – održiva alternativa za europske građane

Platforma „Coal Regions in Transition Platform“, koja će biti pokrenuta u Strasbourgu, namijenjena je podršci regija ugljena koje prolaze kroz tranziciju. Odvija se s ciljem potpore europske regije ugljena za razvoj procesa upravljanja tranzicijom, razmjene najboljih praksi na društveno-gospodarskim aspektima te pružanje informacija o financijskim alatima za potporu napuštanja ugljena. Klub zastupnika Zelenih/ESS-a Europskog parlamenta pozdravlja ovu inicijativu u kojoj će biti aktivni sudionici.

Svjetski dan zaštite okoliša 2019.

Uključite se u borbu protiv onečišćenja zraka! Koristite javni prijevoz, dijelite vožnju s drugima, vozite bicikl, hodajte, smanjite potrošnju mesa i mliječnih proizvoda, kompostirajte ostake organske hrane i reciklirajte otpad, štedite energiju! Budite dio svjetskog pokreta za očuvanje našeg planeta! Zajedno možemo pobijediti onečišćenje zraka! #BeatAirPollution!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER