Ulična stabla u blizini mjesta stanovanja mogu smanjiti rizik od depresije

Njemački istraživači imaju dokaz o pozitivnom učinku urbane prirode na mentalno zdravlje

Svakodnevni kontakt s drvećem na ulici može značajno smanjiti rizik od depresije i potrebu za antidepresivima

Rezultat je to istraživanja znanstvenika iz Helmholtzovog centra za istraživanje okoliša (UFZ), njemačkog Centra za integrativna istraživanja biološke raznolikosti (iDiv), Sveučilišta u Leipzigu (UL) i Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni (FSU), nedavno objavljenog u časopis Scientific Reports.

Sadnja stabala na ulicama u stambenim naseljima gradova može poslužiti kao izvrsno rješenje temeljeno na prirodi, i to kako za smanjenje rizika od depresije, tako i za ublažavanje klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti. Iako se rezultati ove studije poklapaju s mišljenjem većine urbanog stanovništva i čine nam se kao još jedna potvrda nečega što odavno dobro znamo, važno je da ova najnovija znanstvena saznanja žustrije počnu zastupati urbanisti, zdravstveni radnici i konzervatori. Važnosti urbane prirode za dobrobit ljudi svjesni su čelnici mnogih europskih i svjetskih gradova koji, za razliku od ovdašnjih „betonizatora“, potiču sadnju drveća te uređenje novih i širenje postojećih parkova i zelenih površina.

Depresija je sve veći problem, posebno u urbanim sredinama i to više nego ikad prije, a zdravstvena kriza izazvana pandemijom koronavirusa u posljednjih je godinu dana značajno promijenila našu svakodnevicu te nametnula temu (nedostatka) zelenih površina. Na naše mentalno zdravlje, između ostalog, uvelike utječe neposredna okolina mjesta stanovanja, a ranija su istraživanja već pokazala da urbani zeleni prostor pozitivno djeluje na osobe koje pate od mentalnih bolesti. No, većina tih studija najčešće je koristila isključivo osobna zapažanja ispitanika, što otežava usporedbu rezultata i generaliziranje zaključaka o učincima urbanog zelenog prostora na mentalno zdravlje.

Interdisciplinarni istraživački tim ranije navedenih institucija upravo se bavio tim pitanjem i proučavanjem objektivnog zdravstvenog pokazatelja: propisanih recepata za antidepresive. Kako bi saznali može li određena vrsta „svakodnevnog“ zelenog prostora, poput uličnih stabala u susjedstvu, pozitivno utjecati na mentalno zdravlje, istraživači su se usredotočili na pitanja kako su broj i vrsta uličnih stabala i njihova blizina mjestu stanovanja povezani s brojem propisanih recepata za antidepresive.

Istraživači su analizirali podatke dobivene anketiranjem gotovo 10.000 stanovnika njemačkog grada Leipziga, koji su sudjelovali u zdravstvenoj studiji LIFE-Adult koja se provodi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Leipzigu. Njihovim kombiniranjem s podacima o broju i vrstama uličnih stabala u cijelom Leipzigu, istraživači su uspjeli utvrditi povezanost između broja recepata za antidepresive i broja uličnih stabala na različitim udaljenostima od domova ljudi. U obzir su uzeti i drugi čimbenici za koje se zna da su povezani s depresijom, poput zaposlenosti, spola, dobi i tjelesne težine.

>>> Pročitajte još >>> Zelena transformacija starog željezničkog čvorišta u Sankt Peterburgu / © Orange Architects / Ligovsky City

Stabla su prirodno rješenje za dobro mentalno zdravlje

Više drveća u neposrednoj blizini mjesta stanovanja (manje od 100 metara) povezano je sa smanjenim rizikom od depresije pa tako i manim brojem propisanih recepata za antidepresive. To je posebno važno za socijalno-ekonomski ugrožene skupine građanstva kojima se u Njemačkoj najviše propisuju antidepresivi. Ulična stabla u gradovima tako mogu poslužiti kao prirodno rješenje za dobro mentalno zdravlje, tvrde istraživači, te istodobno pomoći u smanjenju nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti različitih društvenih skupina. Međutim, istraživači ovom studijom nisu uspjeli dokazati povezanost vrsta drveća i depresije.

„Naše otkriće sugerira da ulična stabla - mali, javno dostupni oblik urbanog zelenog prostora, mogu pomoći u smanjivanju jaza u zdravstvenoj nejednakosti različitih društvenih skupina“, kaže glavna autorica studije dr. Melissa Marselle. „Ovo su dobre vijesti jer se na povećanje broja stabala duž gradskih ulica može relativno lako utjecati i to bez puno napora u planiranju.“

Kao stručnjakinja za psihologiju okoliša, dr. Marselle se nada kako bi ovo istraživanje lokalne samouprave trebalo potaknuti na sadnju stabala u urbanim područjima kao jedan od načina za poboljšanje mentalnog zdravlja i smanjenje socijalnih nejednakosti. „Ulična stabla trebala bi se podjednako saditi u svim stambenim naseljima kako bi se osiguralo da socijalno ugrožene skupine imaju jednaku šansu za ostvarenje zdravstvenih beneficija“, tvrdi dr. Marselle.

„Pritom je vrlo važno da se većina smjernica za planiranje urbanih zelenih površina što češće temelji na zadovoljenju potreba za kretanjem i tjelesnom aktivnošću stanovništva“, dodaje dr. Diana Bowler (iDiv, FSU, UFZ), glavna analitičarka podataka u timu. „Naše istraživanje pokazuje da je blizina urbane prirode - biološka raznolikost koju vidite kroz prozor, dok hodate ili se vozite na posao, u školu ili u kupovinu, vrlo važna za mentalno zdravlje. Ovo je otkriće posebno relevantno sada u vrijeme zatvaranja uslijed pandemije.“

>>> Pročitajte još >>> Projektom SeiMilano ruše se stereotipi o lošem i nekvalitetnom životu u predgrađima / © SeiMilano

Sadnja urbanog drveća može pomoći u postizanju ciljeva zaštite prirode i socijalne jednakosti

„Ovaj znanstveni doprinos može biti dobar temelj gradskim planerima za spašavanje i, možda, poboljšanje kvalitete života stanovnika, posebno u gusto naseljenim područjima i u središnjim gradskim područjima“, dodaje prof. Toralf Kirsten sa Sveučilišta u Leipzigu. „Stoga ovaj aspekt treba uzeti u obzir kada se obnavljaju pojedina gradska područja i planiraju nova.“

No, javno zdravstvo nije jedino koje bi moglo profitirati većom sadnjom drveća na javnim površinama.

„Predlažemo da se sadnja drveća na gradskim ulicama i u stambenim naseljima provodi kao rješenje temeljeno na prirodi, kojim ne samo da možemo promicati poboljšanje mentalnog zdravlja gradskog stanovništva, već i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena te očuvanju biološke raznolikosti“, kaže prof. Aletta Bonn, jedna od autorica studije i voditeljica Odjela za usluge ekosustava na UFZ-u, iDiv-u i FSU-u. „Da bismo ostvarili ove sinergijske efekte, ne trebaju nam prevelika ulaganja u stvaranje velikih i skupih parkova jer će u tu svrhu poslužiti i više stabala na ulicama. Ona predstavljaju relativno najjeftinije rješenje temeljeno na prirodi za promicanje zaštite klime i zdravlja urbanog stanovništva.“

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

S više parkova i zelenih površina ova metropola postaje pravi „vrtni grad“!

Prva žena na čelu francuske metropole već je u svom prvom mandatu pokrenula veliku zelenu preobrazbu grada sadnjom 20.000 stabala. Na tome se nije stalo jer je u Parizu od srpnja 2020. dodatno povećan broj njegovih zelenih stanovnika, a ukupno je tijekom prošle sezone sadnje (jesen-zima 2020.) posađeno 15.284 stabala. Ove sezone planira se sadnja više od 20.000 stabala.

ZAZELENI GRAD: Zagreb treba više zelenila, a manje betona

Aktivisti Greenpeacea danas su u suradnji s inicijativom 1POSTOZAGRAD zasadili drvored s 10 stabala medvjeđe lijeske (Corylus colurna) u Martićevoj ulici. Na sadnju je donesen i trometarski rekvizit drveća s porukom „TRI, ČETIRI, SADI!“ čime se Greenpeace uključio u Tjedan kolektivne sadnje stabala, ali i ukazao na važnost zelenih površina i drveća u našim gradovima.

Greenpeace: Nova vlast mora osigurati više zelenila u Zagrebu!

Greenpeace je u srijedu u sklopu svoje kampanje #ZazeleniGrad u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu predstavio istraživanje o dostupnosti zelenih površina u gradu Zagrebu. Model dostupnosti zelene infrastrukture izrađen je u suradnji s Tehničkim sveučilištem u Beču. Ovom prilikom Greenpeace je također uputio zahtjeve kandidatkinjama i kandidatima za gradonačelničko mjesto, u vezi s gradskim zelenim površinama.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER