Zelena transformacija starog željezničkog čvorišta u Sankt Peterburgu

Projekt kakav je potreban golemom prostoru bivše tvornice Gredelj

Fantastičan arhitektonski projekt obnove starog i zapuštenog željezničkog čvorišta te izgradnje nove gradske zone mješovite namjene sačuvat će sjećanje na povijesnu namjenu ovog prostora, integrirati i naglasiti njegov industrijski karakter, a istovremeno stvoriti suvremen, dinamičan i udoban stambeni prostor.

Nizozemske arhitektonske tvrtke KCAP i Orange Architects udružile su se s ruskom tvrtkom A.Len Architectural Bureau kako bi redizajnirali prostor oko nekadašnje manevarske stanice Tovarno-Vitebskaya i starog željezničkog čvorišta u Sankt Peterburgu te ga pretvorile u novu četvrt mješovite namjene s velikim zelenim površinama.

Riječ je o nastavku ranijeg projekta Ligovsky City tvrtke Glorax Development, kojim će se nadograditi i osuvremeniti zatečene strukture kako bi se prostoru dao novi život uz poštovanje ambijentalnih posebnosti i povijesne namjene ove lokacije. Projektom će se cijeli prostor obogatiti velikim zelenim površinama, od linearnih parkova i ozelenjenih bulevara koji slijede linije starih željezničkih pruga do intimnijih dvorišta i šetnica koje će se protezati između novih zgrada.

© Orange Architects / Ligovsky City

Postojeće građevine će se redefinirati, a mnogi povijesni elementi ovog prostora, poput malih gospodarskih zgrada, starih dizalica i željezničkih pruga, iskoristit će se za uređenje javnih zelenih površina - šetnica i linearnih parkova koji će se pružati uz glavni smjer stare željezničke pruge u pravcu sjever-jug. Glavni ulaz u novu četvrt nalazit će se u njenom sjevernom dijelu prvenstveno mješovite namjene uz novu stanicu metroa Borovaya i služit će kao novo središte ovog dijela grada uz Aveniju Ligovsky (Ligovsky Prospekt). S druge strane, u južnom dijelu nove četvrti sagradit će se više visokih zgrada, od kojih će tri zgrade pod nazivom „Trio“ stvarati novu vizuru ovog dijela grada.

© Orange Architects / Ligovsky City

Na prostoru nekadašnjeg željezničkog čvorišta uz Ligovsky Prospekt u jugoistočnom dijelu Sankt Peterburga tako će nastati nova, pretežno rezidencijalna četvrt za 8.600 stanovnika. Na površini od 30 hektara, odnosno 517.000 m2, nalazit će se i brojni restorani i kavane, trgovine, poslovni i sportski objekti, kao i četiri dječja vrtića, jedna osnovna i jedna srednja škola te podzemna i površinska parkirališta.

© Orange Architects / Ligovsky City

„Želimo stvoriti aktivno i hortikulturno uređeno okruženje u kojem još uvijek možete osjetiti povijesnu namjenu ovog dijela grada i živjeti u skladnoj zajednici sa svojim susjedima, uz izvrsnu povezanost sa središtem Sankt Peterburga“, rekao je Patrick Meijers, partner u tvrtki Orange Architects.

© Orange Architects / Ligovsky City

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Budimpešta dobiva novi most u južnom dijelu grada

Često se kaže da su mostovi najljepši i najpoznatiji simboli prelijepe mađarske metropole. Ovu tvrdnju svakako bi trebao opravdati i novi most koji će se graditi u južnom dijelu grada.

Nakon ulica s regulacijom temperature zraka, Beč dobio i park koji hladi

Austrijska metropola ne prestaje oduševljavati svojim inovativnim rješenjima za lakše podnošenje ljetnih vrućina. Prvi bečki park za rashlađivanje djelomično je otvoren prošlog tjedna, a njegovo središte predstavlja gotovo četiri metra visoka konstrukcija prekrivena zelenilom i opremljena s tri prstena mlaznica iz kojih se raspršuje vodena maglica koja isparava i upija toplinu iz okoliša. Tako se snižava temperatura zraka i osigurava ugodna mikroklima.

Zelena oaza umjesto uzavrelog asfalta

Projekt „Gürtelfrische WEST“ je frekventno prometno križanje u blizini bečkog Zapadnog kolodvora (Westbahnhof) pretvorio u privremenu zelenu oazu i prostor nove urbane kvalitete. Od 8.-30. kolovoza brojne će Bečanke i Bečani svih životnih dobi ovdje pronaći osvježenje i zabavu u sparnim ljetnim danima.

Nove bečke ideje za borbu protiv ljetnih vrućina

Osim što građanima pruža zdravstvene blagodati, drveće u gradovima doprinosi i estetskom izgledu ulica i gradskih četvrti, ali podiže i vrijednost nekretnina. Bečka gradska uprava toga je itekako svjesna pa je prošle godine za sadnju stabala i održavanje postojećeg zelenila izdvojila čak osam milijuna eura, a ove je godine za istu namjenu dodala još tri. No, u gusto izgrađenim dijelovima Beča ipak postoje lokacije na kojima se stabla ne mogu saditi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER