„Smrad se osjeti 6 kilometara, postali smo zatvorenici vlastitih kuća“

Održana je treća „Kava za ljudska prava“ koju je Ured pučke pravobraniteljice ovaj put organizirao na temu zaštite okoliša i sve izraženijih klimatskih promjena

Briga za okoliš briga je za zdravlje i toga su građani zbog vlastitog iskustva sve svjesniji, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na online raspravi o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Stanje okoliša nas sve treba brinuti i pozitivno je da jačaju ekološka svijest i okolišni aktivizam, što se vidi u sve češćim pritužbama koje na ovu temu šalju građani.

O nizu izazova u zaštiti okoliša i prava na zdrav život u Hrvatskoj govore sve brojnije pritužbe koje Uredu pučke pravobraniteljice šalju građani/ke i okolišne udruge, a najčešće se odnose na održivo gospodarenje otpadom ili unapređenje zaštite voda, zraka i tla. Stoga je u organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice u utorak 24. studenog održana treća u nizu online rasprava „Kava za ljudska prava“ pod nazivom „Zaštita okoliša i klimatske promjene“. Tijekom rasprave mogla su se čuti iskustva građana/ki, okolišnih udruga, akademske zajednice i nadležnih tijela o problemima iz ovog područja, ali i prijedlozi za njihovo rješavanje. Prijenos uživo mogao se pratiti putem YouTube kanala Ureda pučke pravobraniteljice, a u prilogu možete pogledati njezinu cjelovitu snimku.

 

Među brojnim građanima/kama koji Uredu pučke pravobraniteljice dostavljaju pritužbe na temu zaštite okoliša je i Davorka Simčić koja živi u blizini centra za gospodarenje otpadom Marišćina (ŽCGO Marišćina). Kaže kako su se stanovnici općine Marčelji zbog smrada koji stiže iz Marišćine obraćali svima kojima su mogli, ali je problem i dalje tu.

„Taj smrad se osjeti 6 kilometara, tjera djecu s igrališta i svi smo postali zatvorenici naših kuća. Na terenu su bile brojne inspekcije i na kraju rekle da je sve regularno. A po Ustavu svatko ima pravo na zdrav život“, ispričala je Davorka Simčić.

Ispitni postupak po njezinoj pritužbi pravobraniteljica provodi posljednje dvije godine i ni nakon više od stotinu dopisa koje je poslala ili primila, rješenja problema se ne nazire. Kao što je i preporučila u Izvješću Hrvatskom saboru za 2019., treba zabraniti primjenu MBO tehnologije u svim centrima za gospodarenje otpadom i procjenu utjecaja na zdravlje učiniti obaveznim korakom prije njihova planiranja, kao i drugih velikih infrastrukturnih objekata.

„Nažalost, ova preporuka još uvijek nije provedena, kao ni one o unapređenju praćenja kvalitete zraka, osiguranju monitoringa tla ili usklađivanja centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun s redom prvenstva gospodarenja otpadom“, podsjetila je savjetnica pravobraniteljice Maja Hasanbašić.

Trag čovjeka u okolišu najbolje se vidi na primjeru pandemije koronavirusa koja je stavila svijet „na čekanje“, a Ujedinjeni narodi već su ranije upozoravali na povezanost klimatskih promjena s rizikom pojave bolesti kao što je COVID-19. To pokazuje jasan utjecaj odnosa prema prirodi na ljudska prava.

„Budućnost nam je na tankom ledu“, upozorila je Hana Matović iz inicijative mladih FridaysForFuture. Kaže kako se klimatskim promjenama ne možemo i ne trebamo prilagoditi, već ih moramo spriječiti, i to odmah. „Puno nas je maloljetno i nemamo pravo glasa, ali želimo da se i naš glas i naš strah čuju. Bojimo se budućnosti i onoga što nas očekuje i to želimo objasniti svima na visokim pozicijama“, rekla je Matović.

„Iako se razgovori o zaustavljanju klimatskih promjena često svode na smanjenje emisije ugljikovog dioksida, to je tek tehnička mjera, dok su korijen problema nepravda i pohlepa koje su duboko ukorijenjene u društveno-ekonomskom poretku“, naglasio je Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu.

Veće ambicije politike, odnosno oštrine, britkosti i hrabrosti u strateškim dokumentima očekuje predsjednik Zelene akcije, Luka Tomac, a kao dio rješenja vidi promjenu načina na koje se krećemo te proizvodimo energiju i hranu.

Kao primjer dobre prakse lokalne zajednice, Gordana Lalić predstavila je Strategiju prilagodbe  klimatskim promjenama Grada Poreča, dok je Višnja Grgasović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govorila o planovima za snažnije uključivanje mladih te poslovne i akademske zajednice u rad na ublažavanju klimatskih promjena.

Bila je to treća po redu Kava za ljudska prava koju je pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala ove jeseni, nakon onih posvećenih mladima i utjecaju koronavirusa na socijalna prava. Cilj ovih susreta je davanje prilike građanima, civilnom društvu, stručnjacima i nadležnim institucijama da na otvoren, konstruktivan i uključiv način razgovaraju o problemima vezanima uz ljudska prava i načinima njihova rješavanja.

Ured pučke pravobraniteljice / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Panel diskusija: Uloga i doprinos mladih u procesu izgradnje mira i pomirenja

Inicijativa mladih za ljudska prava - Hrvatska, Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj i Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj pozivaju vas da se u petak 22. siječnja 2021. u 11 sati pridružite online panel diskusiji pod nazivom „Uloga i doprinos mladih u procesu izgradnje mira i pomirenja“.

Online rasprava „Zaštita okoliša i klimatske promjene“

O nizu izazova u zaštiti okoliša i prava na zdrav život u Hrvatskoj govore sve brojnije pritužbe koje Uredu pučke pravobraniteljice šalju građani/ke i okolišne udruge, a najčešće se odnose na održivo gospodarenje otpadom ili unapređenje zaštite voda, zraka i tla.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER