Obalni gradovi svjetlosnim onečišćenjem ugrožavaju i do 75 % morskog dna

I manje svjetlosno onečišćenje iz obalnih gradova ima štetne posljedice na more koje nam pruža vitalne usluge ekosustava

Studija Sveučilišta u Plymouthu pokazuje da količina svjetlosti korištena za uličnu rasvjetu gradova na obali dopire i do morskih dubina čime ugrožava sav morski život u obalnom području

Osim što malo tko od nas pamti kada je zadnji put jasno vidio zvijezde na tamnom noćnom nebu, više od trećine čovječanstva danas više ne može vidjeti Mliječni put. No, zahvaljujući studiji britanskog Sveučilišta u Plymouthu sada znamo kako je svjetlosno onečišćenje postalo problem koji se širi i morskim dubinama. Rezultati studije otkrivaju da umjetno svjetlo iz obalnih gradova utječe na čak tri četvrtine staništa morskog dna u njihovoj neposrednoj blizini.

Štetni učinci svjetlosnog onečišćenja na životinje i ekosustave primijećeni su u cijelom svijetu, posebno u blizini najvećih gradova i prometnih čvorišta, ali riječ je o prvom istraživanju kojim se htjelo otkriti što pretjerano umjetno osvjetljenje obalnih gradova čini organizmima na morskom dnu te ujedno mjeri njegov štetan utjecaj.

Rezultati ranije studije Sveučilišta u Plymouthu ukazuju na značajnu prijetnju vrstama koje obitavaju uz obale, a nedavna istraživanja već su pokazala da svjetlosno onečišćenje može poremetiti orijentaciju životinja kada tijekom migracija prelaze velike udaljenosti. Međutim, nova studija otkrila je da boja i sjaj valnih duljina na površini mora imaju izražen utjecaj na to koliko duboko svjetlosno onečišćenje dopire u morske dubine. Bijelo svjetlo LED rasvjete koja se sada koristi za osvjetljavanje svjetskih gradova koristi mješavinu različitih valnih duljina pri čemu valne duljine zelene i plave boje svjetlosnom onečišćenju izlažu do 76 % morskog dna, dok je utjecaj crvene manji od jedan posto.

„Ovdje nije riječ o malom području izloženom svjetlosnom onečišćenju. Naša studija je bila usredotočena na izrazito prometno područje oko Plymoutha – obalnog grada s 240.000 stanovnika, i pokazuje da je svjetlost obalnih urbanih središta široko rasprostranjena po morskoj površini, podmorju i morskom dnu s morskim staništima“, izjavio je glavni autor studije dr. Thomas Davies iz Pomorskog laboratorija Plymouth. „Sedamdeset i pet posto svjetskih mega gradova danas je smješteno u obalnim regijama, a predviđa se da će se njihovo stanovništvo udvostručiti do 2060. godine. Dakle, ako već sada ne poduzmemo mjere smanjenja svjetlosnog onečišćenja, jasno je da će njegov štetni utjecaj na morske dubine i samo dno postati globalno rasprostranjen problem, koji će se samo povećavati i sve više ugrožavati morska staništa.“

Studiju su financirali National Geographic, Europski fond za regionalni razvoj i britansko Vijeće za istraživanje prirodnog okoliša, a provedena je na području zaljeva Plymouth Sound i ušća rijeke Tamar, jednog od najprometnijih u zapadnoj Europi.

Istraživanje se provodilo tijekom četiri noći u rujnu 2018. godine, s vrlo malo ili bez imalo mjesečine, kada je umjetna svjetlost svjetlucala na morskoj površini pod vedrim i oblačnim nebom te pri najnižoj i najvišoj razini mora. Izloženost svjetlosnom onečišćenju mjerila se na površini, ispod površine i na morskom dnu. Istraživači se nastavljaju baviti proučavanjem štetnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja kako bi dobili sveobuhvatniji pregled te omogućili ublažavanje najštetnijih učinaka uz očekivani porast stanovništva obalnih gradova širom svijeta.

Predmet istraživanja su i pojedine vrste koje žive na morskom dnu te se prati kako na njih utječe problem svjetlosnog onečišćenja. Međutim, planovi za globalna mjerenja u okviru rada međunarodnog tima znanstvenika pod nazivom GLOW (Global artificial Light Ocean netWork) odgođeni su zbog pandemije COVID-19. GLOW trenutno uključuje partnere iz deset zemalja svijeta (Australija, Brazil, Kanada, Čile, Hrvatska, Francuska, Irska, Italija, Španjolska i Velika Britanija).

„Već i manje svjetlosno onečišćenje iz obalnih gradova vjerojatno ima štetne posljedice na more koje nam pruža vitalne usluge ekosustava. To smo ustanovili proučavanjem ušća rijeka Tamar i Plym te zaljeva Plymouth Sound tijekom četiri uzastopne noći u rujnu 2018., a videozapisi naših putovanja nam jasno pokazuju intenzitet noćnog osvjetljenja naše obale“, izjavio je dr. Tim Smyth, voditelj Znanstvenog odjela za praćenje morske biogeokemije oceana u Pomorskom laboratoriju Plymouth.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Kada će Zagreb dobiti novi javni park u Jurkovićevoj ulici?

Prvog dana ljeta Zagrepčanke i Zagrepčani imali su priliku doznati mnoštvo zanimljivih informacija o parkovnoj tradiciji svog grada, ali i o mogućnostima uređenja novih parkova i zelenih površina koji nam trebaju pružiti hlad i spas od ljetnih vrućina te sve izraženijih klimatskih promjena.

Podcjenjujemo li količinu mikroplastike u oceanima?

Nakon što je nedavno otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu, novo istraživanje pokazuje da u oceanima može biti daleko više mikroplastike nego što je prvotno procijenjeno.

Trebamo djelovati: prva procjena utjecaja plastike na morske organizme

Novi model procjene utjecaja progutane plastike na rast i razvoj morskih organizama, koji su razvili znanstvenici IRB-a u suradnji s inozemnim kolegama, moćan je alat za procjenu trenutnog stanja morskog ekosustava i planiranje daljnjih mjera zaštite.

„Biorazgradive“ vrećice u tlu i moru traju barem tri godine

Prednosti biorazgradivih vrećica, koje su preplavile i naše trgovine, trebale bi biti u njihovoj brzoj razgradnji i kratkom zadržavanju u okolišu. Međutim, nova studija istraživača sa Sveučilišta u Plymouthu otkriva da to baš i nije tako. „Biorazgradive“ vrećice se unatoč našim očekivanjima i tvrdnjama proizvođača i nakon „razgradnje“ ipak još neko vrijeme mogu koristiti za kupovinu!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER