Podcjenjujemo li količinu mikroplastike u oceanima?

Novo istraživanje upućuje na zaključak da je količina mikroplastike u svjetskim morima i oceanima drastično podcijenjena!

Nakon što je nedavno otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu, novo istraživanje pokazuje da u oceanima može biti daleko više mikroplastike nego što je prvotno procijenjeno.

Tim istraživača predvođen engleskim znanstvenicima iz Pomorskog laboratorija u Plymouthu, koristio je mrežu za uzorkovanje s veličinom oka od 100 μm (0.1 mm) kako bi dobio točniju predodžbu količine plastike u oceanima. Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Environmental Pollution upućuju na zaključak da svjetska mora i oceani sadrže čak 125 bilijuna čestica mikroplastike!

Mikroplastika se obično definira kao sitne čestice plastike manje od pola centimetra nastale fragmentiranjem u morima i oceanima te njihovim sedimentima. No, unatoč obilju mikroplastike u morskom okolišu, njeno kvantificiranje i kvalificiranje je znanstvenicima oduvijek predstavljao velik problem. Obično se uzorkovanje vrši mrežama s veličinom oka od 333 mikrometra (μm) ili 0,333 milimetara, no takve mreže ne prikupljaju manje plastične fragmente.

Stoga su znanstvenici Pomorskog laboratorija u Plymouthu, zajedno s istraživačima Sveučilišta u Exeteru i organizacije Rozalia Project, koristili mreže s veličinom oka od 100 mikrometara (μm), odnosno 0,1 milimetara, kako bi dobili daleko precizniju sliku mikroplastike koja se krije u priobalnim vodama gdje vjerojatno ima najveći utjecaj na morski život. Istraživači su se fokusirali na morsku vodu s obje strane Atlantika i to uz obalu američke savezne države Maine i obale Englekog kanala (La Manche).

Ekstrapolacija podataka sugerira da bi upotrebom mrežice od 1 μm koncentracija mikroplastika mogla premašiti 3700 plastičnih fragmenata po kubičnom metru. Globalne procjene plutajuće mikroplastike u svjetskim morima i oceanima, modelirane temeljem uzoraka prikupljenih prije svega mrežama s veličinom oka od 333 μm, kreću se u rasponu od 5-50 bilijuna čestica. Međutim, ovom se studijom procjenjuje kako je ta količina drastično veća te bi približno mogla iznositi 12,5-125 bilijuna čestica.

  • Sastav čestica identificiranih u uzorcima s obale američke savezne države Maine (lijevi stupac; n = 2755) i Engleskog kanala (desni stupac; n = 22.666). (A) Raspadanje čestica prema obliku, tj. vlakna, fragmenti ili perlice; (B) Raspadanje vlakana po bojama; (C) Raspadanje fragmenata po bojama / Izvor: Environmental Pollution

Sve ranije studije ukazale su na negativne učinke koje mikroplastika može imati na morske organizme, poput školjkaša, planktona i riba, uključujući smanjeno hranjenje, plodnost, rast i preživljavanje, kao i promijenjeno ponašanje i ekološku funkciju.

Preciznijim procjenama koncentracije mikroplastike u morskom okolišu znanstvenici će moći bolje predvidjeti vjerojatne rizike za morski život, biološku raznolikost, usluge ekosustava i produktivnost, što će zauzvrat pomoći informiranju u naporima praćenja i pružiti jasnije mjerilo za ocjenu učinkovitosti scenarija upravljanja.

„Raspolažemo saznanjima kakav utjecaj veći fragmenti plastike imaju na morske životinje poput morskih kornjača i riba, no htjeli smo znati u kolikoj mjeri mikroplastika predstavlja problem za manje morske organizme poput školjaka ili zooplanktona“, kazala je prof.dr.sc. Pennie Lindeque, glavna autorica studije iz Pomorskog laboratorija u Plymouthu.

„Međutim, najprije nam je trebala preciznija predodžba o količini sitnijih plastičnih fragmenata u morskom okolišu i o kojim je vstama plastike riječ. Zanimala nas je zaista vrla sitna mikroplastika - veličine oko 100 mikrometara, slična širini jedne ljudske vlasi i zbog toga nismo koristili standardne metode uzorkovanja. Otkrili smo da je naša mreža prikupila 2,5 puta više mikroplastike od mreže s veličinom oka od 333 mikrometra, odnosno čak 10 puta više od mreže s veličinom oka od 500 mikrometara“, dodala je Lindeque.

  • Sastav čestica identificiranih u uzorcima s obale američke savezne države Maine (lijevi stupac; n = 254) i Engleskog kanala (desni stupac; n = 517). (A) Sastav materijala: prirodni ili plastični; (B) Raspadanje plastike prema polimernom tipu, uključujući biopolimere i elastomere. / Izvor: Environmental Pollution

„Često postoji neusklađenost broja i vrsta mikroplastike koja se koristi u eksperimentalnim studijama i one koja se nalazi u prirodnom okruženju“, izjavila je dr. Rachel Coppock, morska ekologinja iz Pomorskog laboratorija u Plymouthu i koautorica studije. „Ova studija potvrđuje da se koncentracija mikroplastike povećava s opadanjem veličine i također daje okvir za određivanje koncentracije mikroplastike u procjenama rizika ili studijama izloženosti, posebno kod organizama poput zooplanktona koji jedu hranu veličine jednog mikrona.“

„Iznenadilo me je koliko smo podcjenjivali obilje mikroplastike u morskom okolišu; iznenadilo me i koliko su dosljedni rezultati na obje strane sjevernog Atlantika, istočne obale SAD-a i jugozapadne obale Velike Britanije“, zaključila je Lindeque.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu

Međunarodni tim istraživača otkrio je dosad najvišu razinu mikroplastike ikad zabilježene na morskom dnu. Gotovo 1,9 milijuna sitnih čestica plastike prekriva samo jedan četvorni metar u dubinama Tirenskog mora!

Imamo sve više dokaza o sveprisutnosti plastike

Najveća koncentracija mikroplastike nalazi se u dubinama između 180 i 610 metara, a maksimalna koncentracija iznosi 16 čestica po kubnom metru vode što je četiri čestice po kubnom metru više nego što je pronađeno u Velikom pacifičkom otoku smeća.

Sirote ptice pojedu stotine fragmenata plastike na dan

Grozni prizori kitova, morskih kornjača i drugih životinja koje stradavaju zbog našeg plastičnog otpada na najtužniji način ukazuju na razmjere plastične krize. Odavno znamo da plastični otpad ugrožava i velik broj morskih i kopnenih ptica, no nova istraživanja otkrivaju koliko fragmenata plastike svakodnevno progutaju ta divna stvorenja kroz hranu koju jedu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER