Renaturalizacija vodotoka potoka Liesingbach u Beču

Bečki povratak prirodi na primjeru uređenja korita jednog potoka

Vodotok potoka Liesingbach u rubnom dijelu Beča, točnije u 23. bečkom okrugu Liesing, zbog ranije se pretjerane regulacije postupno vraća u svoje prirodno stanje.

Potok Liesingbach izvire u Bečkoj šumi i dug je oko 30 km, a kako u Beč ulazi kroz okrug Liesing, tako je po njemu dobio i svoje ime. Potok dalje teče kroz Bečku kotlinu u smjeru sjeveroistoka te se nakon 18,4 km ulijeva u rijeku Schwechat. U svom gornjem toku potok je reguliran slično kao i zagrebački potoci, no bečka je gradska uprava odlučila veći dio potoka vratiti u njegovo prirodno stanje.

  • Potok Liesingbach prije i poslije projekta renaturalizacije / © Stadt Wien / MA 45

Kratka povijest regulacije potoka

Regulacija potoka Liesingbach najvećim je dijelom izvršena u razdoblju od 1947. do 1969. Korito potoka je prošireno i izravnano, dno spušteno, a voda velikim dijelom preusmjerena u kanale oborinskih voda. Preostale visinske razlike riješile su se izgradnjom vodnih stepenica, no provedene mjere zaštite od poplava nisu imale očekivani učinak – posebno za vrijeme velikih kiša.

Kako bi se poboljšala situacija, 1980-ih su izgrađene tri brane te je podignuta obala. Tom prilikom stvorene su i nove lokacije s vegetacijom te posađeno više tisuća grmova i stabala kako bi se poboljšali putovi duž obala.

Međutim, prijašnja pretjerana regulacija korita je u velikoj mjeri degradirala prirodni okoliš i narušila sam krajolik. Temeljem komparativnih studija u mnogim je slučajevima dokazano da regulatorne mjere imaju značajan utjecaj na sposobnost samopročišćenja prirodnih vodotoka, a osim toga, dovode do gubitka staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta te trajne promjene ekosustava.

  • Obnova korita potoka Liesingbach 2004. godine / © MA 45

Prva faza renaturalizacije

Novo stoljeće donijelo je i novo poimanje urbanističkog planiranja i vrednovanja vrijednih gradskih vodotoka, a veliku ulogu u vraćanju korita potoka Liesingbach u njegovo prirodno stanje imalo je i lokalno stanovništvo 23. bečkog okruga.

Prva faza renaturalizacije vodotoka potoka uz istodobno unaprjeđenje zaštite od poplava trajala je od 1997.-2016. godine. Tako su u vremenu od listopada 2014. do ožujka 2015. godine izvršeni i radovi u dužini od 450 metara, točnije između ulica Ambrossteg i Kaiser-Franz-Josef-Strasse, a dosad je u prirodno stanje vraćena polovica korita potoka u dužini od 9,2 km.

Provedene mjere uspješno su povećale kvalitetu vode i stvorile uvjete za održivu zaštitu od poplava te su svakako uljepšale taj dio Beča i učinile ga privlačnijim za lokalno stanovništvo i brojne izletnike. Osim toga, na potok su se vratile i mnoge životinjske i biljne vrste.

Za početak, uklonjena je kamena obloga korita te stvoreno nekoliko zavijutaka i proširenja s plitkom vodom. Obala potoka je spuštena, nanesen je prirodni sediment te premješteno kamenje i rizomi. Također, posađene su i reznice vrbe koje vrlo brzo puštaju korijenje, a s obzirom da mlade biljke brzo rastu, time se nova obala potoka dodatno učvrstila. Na višim dijelovima je posađeno oko 350 listopadnih stabala, uključujući vrste kao što su bazga, svib, gorski javor i crna joha.

Osim toga, duž desne strane obnovljenog korita potoka za lokalne je stanovnike uređena i nova pješačko-biciklistička staza, kao i nova drvena staza duž pritoka Dürre Liesing koji se ulijeva u Reiche Liesing kod Ambrosstega, do novog rekreacijskog područja.

  • Obnova korita potoka Liesingbach 2015. godine / © Wiener Wildnis

Oživljeno područje potoka

Vraćanjem potoka u prirodno stanje stvoreno je stanište za razne male vodene organizme. U šljunku potoka sada obitavaju račići i ličinke mnogih vrsta insekata, primjerice, vretenaca, obalčara i vodencvjetokrilaša, koji su hrana za mnoge vrste riba i ptica.

  • Na potok su se vratile brojne životinjske vrste / © Wiener Wildnis

Dublji dijelovi korita potoka predstavljaju pogodno stanište za veće ribe, dok su plići dijelovi posebno važni za mlade. Također, potok sada omogućuje i mriješćenje riba, kako uzvodno, tako i nizvodno. Zbog toga se vodotok potoka ne smije prekidati, a na području Ambrosstega je obnovljena vodna stepenica kako bi se omogućilo nesmetano kretanje riba. Zahvaljujući svemu tome u potoku Liesingbach očekuje se povratak autohtonih vrsta kao što su potočna pastrva (Salmo trutta fario), brkica (Barbatula barbatula), pijor (Phoxinus phoxinus) i peš (Cottus gobio).

  • Bečki povratak prirodi – potok Liesingbach 2015. godine / © Wiener Wildnis

Druga faza počinje u listopadu 2020.

Sada slijedi provedba druge faze obnove na 9,2 km dugoj dionici između ulica Kaiser-Franz-Josefa Straße i Großmarktstraße. Renaturalizacija dijela Liesingbacha između trga Liesinger Platz i ulice Rudolfa-Waisenhorn-Gasse u 23. okrugu započet će u listopadu 2020. godine. Ova dionica duga je oko 300 metara i prvi je dio velikog projekta koji će omogućiti kvalitetniju zaštitu od poplava, bolju kvalitetu vode i, naravno, više zelenih površina. Projekt će u cijelosti biti završen do kraja 2027. godine.

Magistratski odjel Grada Beča za vode (MA 45) na ovom projektu surađuje s Institutom za inženjersku biologiju i uređenje okoliša (IBLB) sa Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (Universität für Bodenkultur WienBOKU). Temeljem višegodišnje suradnje uspješno su provedeni i brojni drugi projekti, poput uređenja vodotoka još jedne bečke rijeke – Wien (Wienfluss).

Projekt obnove korita potoka Liesingbach podržalo je austrijsko Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodoprivrede u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i u sklopu nacionalnog plana upravljanja vodama, a čak 60 posto troškova financira upravo austrijska savezna vlada.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zadnja šansa za spas plemenite periske

Znanstvenici koji su se sredinom rujna okupili na otoku Krku na stručnom skupu o recentnom pomoru plemenitih periski u Jadranu i Mediteranu nakon dodatnih konzultacija i ronilačkih pregleda donijeli su zaključke i predložili realno provodiv akcijski plan za spas te vrlo vrijedne i važne vrste od izumiranja.

DHMZ objavio hidrološku analizu zagrebačke poplave u noći s 24. na 25. srpnja

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je u petak objavio hidrološku analizu urbane poplave pluvijalnog karaktera koja je Zagreb zahvatila u noći s 24. na 25. srpnja 2020. te upozorio na potrebu prilagodbe sustava odvodnje Zagreba i drugih gradova novim uvjetima izazvanim klimatskim promjenama. Ekstremni vremenski događaji postali su naša svakodnevica i postoji velika vjerojatnost da ih možemo očekivati sve češće u budućnosti!

Drugi dio tematske šetnje „Tri lica potoka Črnomerca“

Ovogodišnji projekt „Kvartovski objektiv“ Ureda za fotografiju započeo je prošle subote kada je održan prvi dio tematske šetnje „Tri lica potoka Črnomerca“. Dana 6. lipnja šetalo se trasom potoka Črnomerca od Medvednice do okretišta Črnomerec, a šetnja se u subotu 13. lipnja, ponovno uz vođenje Saše Šimprage, nastavlja do okretišta Savski most.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER