2019. bila je najtoplija europska godina

Trend zagrijavanja pokazuje da je Europa u ovom stoljeću zabilježila 11 od 12 najtoplijih godina u povijesti mjerenja

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) je na Dan planeta Zemlje objavila detaljno izvješće o stanju klime u Europi u 2019. godini koje pokazuje da se europski kontinent zagrijava brže od svjetskog prosjeka te da je prošla godina bila najtoplija od početka mjerenja.

Copernicusova služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S) je 22. travnja objavila svoje najnovije godišnje izvješće o stanju klime u Europi (The European State of the Climate 2019), koje bi donositeljima odluka trebalo omogućiti jasniju sliku o promjenama klime.

Rekordne temperature i obilne kiše

Izvješće C3S-a potvrđuje da je 2019. dosad bila najtoplija godina u Europi u povijesti mjerenja, a čak 11 od 12 najtoplijih europskih godina zabilježene su nakon 2000. godine. Tri razdoblja izuzetno toplog vremena dogodila su se u veljači, lipnju i srpnju, što je dovelo do rekordno visokih temperatura, a dugoročno ukazuje na jasan trend zagrijavanja tijekom posljednja četiri desetljeća.

  • Anomalija površinske temperature zraka za godišnje prosjeke od 1979. do 2019. godine, u odnosu na godišnji prosjek za referentno razdoblje 1981.–2010. / The European State of the Climate 2019 / Izvor podataka: ERA5 /  © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF / KNMI

Topli vremenski uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su u zapadnoj i južnoj Europi u studenom zabilježene obilne kiše – i to do četiri puta veće od uobičajene količine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu. Europski Arktik bio je relativno hladniji nego posljednjih godina, no ljetni toplinski val ipak je uzrokovao rekordno topljenje leda na Grenlandu. Također, prošle godine nastavljen je porast koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) i metana (CH4), navodi se u izvješću o stanju klime u Europi 2019. godine.

  • Anomalija oborina (mm) za listopad - prosinac 2019. u odnosu na prosjek listopad - prosinac za referentno razdoblje 1981.-2010. / The European State of the Climate 2019 / Izvor podataka: E-OBS © Copernicus Climate Change Service (C3S) / KNMI

Petogodišnji prosjek u Europi gotovo 2,0 °C viši u odnosu na kraj 19. stoljeća

Klimatski pokazatelji na globalnoj razini ukazuju da je posljednji petogodišnji prosjek 1,1 °C viši u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je u cijeloj Europi gotovo 2,0 °C viši u odnosu na drugu polovicu 19. stoljeća. Cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je ratificiralo 188 zemalja svijeta, je zadržati porast globalne prosječne temperature na znatno ispod +2,0 °C u odnosu na predindustrijske razine te uložiti napore da se povećanje temperature ograniči do 1,5 °C.

Godišnje izvješće o stanju klime u Europi izuzetno je važno za donositelje odluka diljem Europe kako bi se mjere prilagodbe klimatskim promjenama mogle učinkovitije planirati. Ključni klimatski pokazatelji navedeni u izvješću pokazuju kako se klima mijenja i na europskoj i na globalnoj razini te daju uvid u njen dugoročni razvoj, a sveobuhvatni podaci koristit će svim sektorima gospodarstva.

„Sada je važnije nego ikad prije imati pristup najnovijim saznanjima o klimi kako bi nam svima pomogla pri razumijevanju dugoročnih učinaka klimatskih promjena te organizacijama i pojedincima ukazala što mogu učiniti kako bi ih smanjili. Jedna iznimno topla godina ne predstavlja trend globalnog zatopljenja, ali zahvaljujući detaljnim podacima naše operativne službe, koji pokrivaju različite aspekte naše klime, možemo si kvalitetnije predočiti kako se ona mijenja.“ – izjavio je direktor C3S-a Carlo Buontempo.

  • Najviša temperatura (°C) tijekom perioda 25.-29. lipnja 2019. (lijevo) i anomalija u odnosu na referentno razdoblje 1981.-2010. tijekom perioda 25.–29. lipnja (desno) / The European State of the Climate 2019 / Izvor podataka: E-OBS / © Copernicus Climate Change Service (C3S) / KNMI
U lipnju 2019. srušeni su svi raniji temperaturni rekordi, primjerice, u Francuskoj je 28. lipnja u mjestu Gallargues-le-Montueux, u blizini Montpelliera, izmjerena temperatura od 45,9 °C. U drugim zemljama, poput Švicarske, Lihtenštajna, Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske, također su izmjerene rekordne temperature, ponegdje i najviše od početka mjerenja. Istovremeno, u Austriji, Nizozemskoj, Češkoj i Njemačkoj taj mjesec bio je najtopliji lipanj u povijesti. >>> Pročitajte još >>> Pariz se dobro pripremio za ovotjedni toplinski val >>> Produžuje se radno vrijeme bazena, uvode „hladne sobe“, a parkovi ostaju otvoreni tijekom cijele noći…

 

2019. godina potvrđuje kontinuirani trend zatopljenja

Izvješće o stanju klime u Europi u 2019. godini potvrđuje jasan trend zatopljenja na cijelom kontinentu. Od 2000. godine u Europi se dogodilo 11 od 12 najtoplijih godina. Dosad rekordnu 2019. godinu u stopu prate 2014., 2015. i 2018. godina, a osim toga, lani su sva godišnja doba bila toplija od prosjeka, dok je ljeto bilo četvrto najtoplije od 1979. godine. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature bile čak 3 do 4 °C više od uobičajenih, a zbog intenzivnih toplinskih valova u lipnju i srpnju u nekim su europskim zemljama poput Francuske i Njemačke zabilježene rekordno visoke temperature.

Osim toga, ljetne su suše utjecale na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima europskog kontinenta, a iako se u dijelovima zapadne Europe do jeseni vratio u normalu, krajem godine su ga ponovno pogodile obilne kiše.

Na europskom Arktiku temperature su se kretale ispod maksimalno izmjerenih vrijednosti posljednjih godina. U 2019. godini su površinske temperature mora i zraka u ovoj regiji bile za 0,9 °C više od prosjeka. Unatoč tome što su se ljeti temperature kretale oko prosjeka, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, premjestio se prema sjeveru te uzrokovao rušenje svih dosadašnjih temperaturnih rekorda u sjevernoj Skandinaviji i rekordno topljenje površinskog leda na Grenlandu.

  • Relativna anomalija sunčanih sati u 2019. u odnosu na referentno razdoblje 1983.-2012. / The European State of the Climate 2019 / Izvor podataka: EUMETSAT CM SAF / © Copernicus Climate Change Service (C3S) / DWD / EUTMETSAT CM SAF

Broj sunčanih sati najveći od 1980-tih

U 2019. godini zabilježen je i najveći broj sunčanih sati, neznatno viši u odnosu na ranije rekordnu 2015. godinu, no unatoč određenim regionalnim varijacijama, razlika je znatna u odnosu na podatke koji se prate od 1983. godine. To dodatno ukazuje na uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Broj sunčanih sati bio je veći tijekom cijele godine, dok je naoblaka bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine. Područja s iznadprosječnim brojem sunčanih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe, zaključuje se u izvješću C3S-a.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Najtoplija zima u Europi u povijesti mjerenja

Prema tvrdnjama znanstvenika ova je zima najtoplija otkad u Europi postoje mjerenja. Od početka prosinca do kraja veljače zabilježene su iznadprosječne temperature: 1,4 °C više od prethodnog rekorda postavljenog 2015./2016., odnosno 3,4 °C iznad prosjeka za razdoblje od 1981.-2010. godine.

DHMZ objavio klimatsku ocjenu za lipanj 2019.

Analiza temperaturnih anomalija za lipanj 2019. godine pokazuje da je na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka nadmašila višegodišnji prosjek (1981. – 2010.) u rasponu od 2,0 °C (Komiža) do 4,7 °C (Parg i Zavižan), uz istovremeno odstupanje količine oborina od 3 % višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (0,9 mm) do 137 % tog prosjeka u Slavonskom Brodu (121,0 mm), objavio je DHMZ.

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER