Borzan: Porezi nisu jedini način poboljšanja zdravlja zajednice

EU razmatra upotrebu oznaka za zdravu i nezdravu hranu na pakiranjima

Kao jednu od mjera u borbi protiv epidemije debljine i pretilosti Europska unija razmatra upotrebu tzv. „semafor“ sustava u trgovini hranom i pićem. Radi se o oznakama na pakiranju hrane koje kroz boje i slova kupcu pokazuju nutritivnu vrijednost proizvoda - od najzdravijeg tamnozelenog „A“ , do najmanje zdravog crvenog „E“.

Tu informaciju je eurozastupnicima dala kandidatkinja za europsku povjerenicu za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides na saslušanju u Odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Kyriakides je kazala kako istraživanja pokazuju da građani žele imati tu vrst informacije i kako će krajem 2019. komisija objaviti studiju o nutritivnim oznakama.

„Srčane bolesti su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj i velikom dijelu EU i zato sam urgirala u svojoj političkoj grupi da ovo bude jedno od naših pet pitanja povjerenici. Sustav oznaka je jednostavan za implementirati, a kupcu pomaže donijeti odluke, jer među mnoštvom proizvoda nije lako razaznati koji sadrže zdrave, a koji nezdrave sastojke. Uvođenje ovih oznaka sigurno bi pomoglo u situaciji kada je više od trećine stanovništva Europe prekomjerno teško ili pretilo“, kazala je članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta i potpredsjednica eurosocijalista Biljana Borzan.

Sustav Nutriscore se na dobrovoljnoj osnovi već upotrebljava u Francuskoj, Belgiji i Španjolskoj, a još nekoliko zemalja čeka  odluku Europske komisije. Nutritivna vrijednost hrane ili pića se izračunava uzimajući u obzir omjer sastojaka koje bi trebalo manje konzumirati (kalorije, zasićene masti, šećeri, soli) i onih koje su zdraviji (vlakna, bjelančevine, orašasti plodovi, voće i povrće), putem algoritma kojeg su razvili nezavisni stručnjaci.

„Proizvođači i trgovci hranom u zemljama koje koriste sustav su se uključili u projekt kako bi pokazali brigu za javno zdravlje i društvenu odgovornost. Moj cilj je da se ovaj ili sličan sustav počne upotrebljavati i u Hrvatskoj kako bi se popravila zdravstvena slika društva, koja je u nekim segmentima vrlo zabrinjavajuća. Porezna presija nije jedini način da se to postigne. U tom smjeru planiram razne aktivnosti i inicijative u Europskom parlamentu te Hrvatskoj“, najavila je Biljana Borzan.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Kvalitetna prehrana mogla bi spasiti 3,7 milijuna života do 2025. godine

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom najnovijem izvješću tvrdi kako se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te propisuje akcije kojima će se utjecati na poboljšanje zdravlja svjetske populacije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER