Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Nova studija koja rangira dostupnost zelenih površina u 866 europskih gradova otkriva posve neočekivane rezultate

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Sa svojim brojnim i dobro održavanim parkovima, sve uređenijim javnim prostorima i kvalitetnim mrežama biciklističkih staza, a posebno visokom kvalitetom života, europski gradovi poput Pariza, Beča ili Kopenhagena mnogima se često čine nedostižnima. Svakako građanima/kama Zagreba - poharanog potresom, ali ponajviše zapuštenog tijekom dugogodišnjeg „upravljanja“ bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, kao i drugih hrvatskih gradova lošeg komunalnog standarda i gotovo u potpunosti podređenih automobilskom prometu. No, čini se da nije sve tako crno, iako to naše lokalne samouprave ne bi trebalo pokolebati u daleko većim ulaganjima u razvoj zelene infrastrukture. Rezultati nove studije Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (Barcelona Institute for Global Health - ISGlobal) donose veliki obrat i mnoge će iznenaditi svojom najnovijom rang listom europskih gradova, i to zbog velikog nedostatka te loše dostupnosti zelenih površina u velikom dijelu urbane Europe koji skraćuju živote desetaka tisuća ljudi svake godine.

Studijom objavljenom u časopisu The Lancet Planetary Health obuhvaćeno je 866 većih europskih gradova, a njeni rezultati sugeriraju da bi gradovi u Europi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva godišnje ako bi slijedili smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina. Naime, preporuka je WHO-a je da urbano stanovništvo na raspolaganju treba imati najmanje 0,5 hektara javne zelene površine unutar 300 metara linearne udaljenosti od svog prebivališta, odnosno u udaljenosti koja zahtijeva oko pet minuta hoda. Nažalost, čak 62 % europskog urbanog stanovništva živi u područjima s manje zelenih površina od preporučenog!

  • Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenim površinama

Nova rang lista europskih gradova stoga će mnogima razbiti iluzije o omiljenim „zelenim“ gradovima jer je nekoliko njih, poznatih po svojoj ljepoti i ugodnom urbanom okruženju, u ovom istraživanju prošlo vrlo loše, dok su drugi s manje glamuroznom reputacijom prošli iznenađujuće dobro. Najrazočaraniji će svakako biti stanovnici i ljubitelji talijanskih gradova Trsta i Torina, ali i glavnog grada Danske, Kopenhagena! Za razliku od njih, nekadašnji industrijski gradovi pa čak i rudarska središta poput Rotherhama (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Wałbrzycha (Poljska) uvršteni su među 10 gradova s ​​najboljim udjelom i distribucijom zelenih površina u svojim urbanim područjima.

Ako se uspoređuju glavni europski gradovi, rezultati su također vrlo iznenađujući. Unatoč brojnim poznatim parkovima u samom gradu, Veliki Pariz ima četvrtu najvišu razinu smrtnosti povezanu s nedostatkom zelenih površina među europskim metropolama i godišnje bi mogao spriječiti čak 2.135 smrtnih slučajeva usklađivanjem s preporukama WHO-a. Iznenađujući je podatak što je Kopenhagen (metropolitansko područje) još gori i nalazi se na drugom mjestu iza „prvoplasiranog“ Bruxellesa. Među 10 „najgorih“ metropola su još Budimpešta, Atena, Riga, Tallinn, Beč, London i Bukurešt, dok su Sofija, Stockholm, Rim i Berlin pa i Zagreb ipak „zeleniji“.

  • Deset „najgorih“ europskih metropola s najvećim brojem smrtnih slučajeva uslijed nedostatka zelenih površina. © Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal)

Velik broj parkova ne podrazumijeva njihovu jednaku dostupnost svim građanima

Glavni razlog zbog kojeg navedeni gradovi imaju loše rezultate nije nedostatak parkova ili općenito zelenih površina, već njihova loša raspoređenost koja ne omogućuje jednaku dostupnost cjelokupnom stanovništvu. Europski, a posebno britanski gradovi pritom imaju dobro dokumentiran „jaz u dostupnosti zelenih površina“ između bogatijih stanovnika koji žive u zeleni(ji)m područjima i siromašnijeg stanovništva u područjima gradova bez zelenih površina.

„Nismo iznenađeni rezultatima studije jer neki gradovi s puno zelenih površina zapravo ne nude njegovu jednaku dostupnost svim stanovnicima“, kazao je Mark Nieuwenhuijsen, direktor ISGlobalove inicijative za urbano planiranje, okoliš i zdravlje. „To se događa uglavnom zbog toga što se najviše zelenih površina nalazi na periferiji, gdje živi manji broj stanovnika.“

Velik broj povijesnih europskih gradova oskudijeva zelenim površinama u svojim gusto naseljenim urbanim središtima, čime svojim stanovnicima ne nude pretjerano zdrave životne uvjete, iako im život u središtu pruža neke druge prednosti. Najbolji primjer je Pariz koji unatoč velikom broju parkova, nastalih većinom tijekom 19. stoljeća kada su veliki preporoditelji Georges-Eugène Haussmann i Adolphe Alphand stvorili poznate gradske avenije s drvoredima i velike parkove kao što su Montsouris, Monceau i Buttes-Chaumont, također ima brojne gusto naseljene dijelove grada bez značajnijih zelenih površina u blizini. Sveukupno, 86,45 % stanovnika metropolitanskog područja Pariza živi u dijelovima grada koji ne zadovoljavaju preporuke WHO-a.

  • Canal Grande - Trst / Pixabay

Neki su gradovi ipak lošije rangirani zbog „plavih površina“

„Drugi čimbenik koji utječe na poredak mogu biti pomalo iskrivljeni rezultati“, ističe Nieuwenhuijsen. „Loše su prošli gradovi koji imaju puno vodenih površina unutar svog područja jer tamo gdje ima vode nema zelenila.“ Nieuwenhuijsen ističe kako i vodene površine sigurno donose određene dobrobiti, no još nema dovoljno podataka o zdravstvenim prednostima „plavih površina“. Stoga je rang određenih gradova poput Trsta i Kopenhagena nešto lošiji nego što oni to uistinu zaslužuju. Isto tako, gradovi koji imaju manje zelenih površina mogu postati bolji u provedbi drugih mjera poboljšanja javnog zdravlja, kao što su promicanje pješačenja i bicikliranja, odnosno smanjenje onečišćenja zraka - što je bio fokus prve faze ISGlobalovog projekta rangiranja gradova, objavljenog u siječnju ove godine.

Kako bi izračunali količinu zelenih površina u svakom gradu, istraživači su koristili indeks normalizirane razlike vegetacije (Normalized Difference Vegetation Index - NDVI) - grafički pokazatelj koji koristi satelitske snimke za izračunavanje količine zelenih površina unutar određenog područja. Studija je zatim mapirala smrtne slučajeve preko NDVI snimaka 866 gradova obuhvaćenih istraživanjem. Kontrolirajući rezultate kako bi se poništili drugi čimbenici koji bi mogli utjecati na očekivani životni vijek stanovnika - poput starije populacije ili niže razine prihoda – studijom je ustanovljena povezanost preuranjenih smrtnih slučajeva i udjela zelenih površina.

Iako je riječ o prvom istraživanju ove vrste, povezanost broj smrtnih slučajeva i nedostatka zelenih površina dokazana je usporedbom istraživanja WHO-a, Sveučilišta Colorado i ISGlobala. Utvrđeno je kako se svakim povećanjem NDVI indeksa za 0,1 bod (u mogućem rasponu od 0 do 1) unutar 500 metara od mjesta prebivališta došlo do smanjenja preuranjene smrtnosti za 4 %.

Više je razloga za blagotvoran utjecaj zelenih površina. Primjerice, velik broj zelenih površina pruža mogućnost tjelovježbe poboljšavajući zdravlje obližnjih stanovnika. Stabla pomažu u smanjenju atmosferskih zagađivača, ublažavaju učinak urbanog toplinskog otoka, smanjuju stres i poremećaj spavanja smanjujući buku iz prometa. Neka istraživanja su također pronašla povezanost s posjećivanjem zelenih površina i pojačanim imunološkim odgovorom. Svi ovi čimbenici mogu doprinijeti nižoj stopi smrtnosti u blizini urbanih zelenih površina, ali istraživanja su ograničena o tome koji elementi donose najviše zdravstvenih koristi.

>>> Pročitajte još >>> Ulična stabla u blizini mjesta stanovanja mogu smanjiti rizik od depresije

  • Velika gustoća uličnog drveća u gradovima, kao u središtu Leipziga, može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja te pozitivno utjecati na lokalnu klimu, kvalitetu zraka i bogatstvo vrsta. / © Philipp Kirscher / iDiv

No, studija ISGlobala donosi još jednu poruku kojom se naglašava važnost preporuke WHO-a o dostupnosti zelenih površina. Kako bi se osiguralo poboljšanje zdravlja urbanog stanovništva, zelene površine moraju biti dobro raspoređene unutar cijelog urbanog područja. Stvaranje nekoliko ogromnih parkova može na kraju pogoršati problem, dovodeći do „zelene gentrifikacije“ - gdje troškovi stanovanja naglo rastu u područjima koja se nalaze u susjedstvu atraktivnih novih zelenih površina, premještajući stanovnike s nižim prihodima u jeftinija, manje zdrava područja. Kako bi se osigurala njihova učinkovitost, zelene se površine moraju stvarati i širiti cijelim urbanim prostorom.

„Europski gradovi trebali bi se usredotočiti na povratak urbanoj prirodi“, tvrdi Mark Nieuwenhuijsen ističući važnost korištenja „rješenja koja se temelje na prirodi kao što su zeleni krovovi i vertikalni vrtovi te druge mjere kao što su smirivanje prometa, uklanjanje asfalta i njegova zamjena zelenim površinama, zeleni koridori, sadnja uličnog drveća i malih parkova diljem cijelog grada.“

Onečišćenje zraka je uz klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju

Studija objavljena u siječnju ove godine u časopisu The Lancet Planetary Health analizirala je rizik od izloženosti lebdećim česticama PM2,5 i dušikovom dioksidu - otrovnom plinu, jednom od ispušnih plinova automobila, čime je dobivena rang lista europskih gradova prema kvaliteti zraka.

Podsjetimo, najveći problem za ljudsko zdravlje predstavljaju čestice PM2,5 (lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5μm), najsitnije i najopasnije među onečišćivačima zraka jer mogu duboko prodrijeti u pluća pa čak i u krvotok. Prema rezultatima navedene studije, one su najveći problem za sedam hrvatskih gradova obuhvaćenih ovim istraživanjem, posebno za četiri grada -  Osijek (rangiran 55.), Slavonski Brod (80.), Zagreb (106.) i Pulu (333.). Rijeka (432.), Split (636.) i Zadar (644.) prošli su malo bolje. Studijom je zaključeno kako bi se usklađivanjem s najnovijim preporukama WHO-a za kvalitetu zraka (Global Air Quality Guidelines - AQGs) iz 2021. godine u Zagrebu tako godišnje mogla izbjeći 643 smrtna slučaja, u Osijeku 107, u Slavonskom Brodu 57, u Rijeci i Splitu po 72, u Puli 32 te 30 u Zadru.

Koncentracije dušikovog dioksida (NO2) predstavljaju „manji“ problem za građane/ke navedenih hrvatskih gradova, a rangirani su kako slijedi: Rijeka (473. - s mogućnošću smanjenja 25 smrtnih slučajeva godišnje), Osijek (569. – 16), Zagreb (571. – 135), Slavonski Brod (620. – 9), Split (710. – 22), Zadar (824. – 6) i Pula (854. – 1).

>>> Pročitajte još >>> Greenpeace: Nova vlast mora osigurati više zelenila u Zagrebu!

Pula je na novoj rang listi Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) prošla najbolje od sedam hrvatskih gradova obuhvaćenim istraživanjem. / © Grad Pula

Manjak zelenih površina i njihova dostupnost u hrvatskim gradovima

U odnosu na kvalitetu i ukupnu količinu zelenih površina, Split i Zadar prema rezultatima nove studije najviše oskudijevaju zelenilom i prilično su visoko rangirani među 866 europskih gradova. Split je 277., a Zadar 302., odnosno čak 68,44 % građana/ki Splita i 54,58 % Zadra živi u dijelovima grada s manje zelenih površina od preporučenog. Poštivanjem preporuka WHO-a u Splitu bi se godišnje mogla izbjeći 33, a u Zadru 14 smrtnih slučajeva. Zagreb je 366. (52.66 % - 143), Slavonski Brod 376. (49,68 % - 11), Osijek 405. (52,63 % - 19), Rijeka 509. (52,30 % - 21) i Pula 728. u kojoj ipak samo 37,32 % stanovništva živi u dijelovima grada s manje zelenih površina od preporučenog, a čijim bi se usklađivanjem moglo izbjeći šest smrtnih slučajeva.

Situacija je još gora kada se promatra dostupnost zelenih površina i njihov preporučeni udio od 25 % površine. Split je visoko na 124. mjestu s 59,00 % stanovništva koje živi u dijelovima grada s manje od 25 % zelenih površina, zahvaljujući čemu godišnje ima 19 preuranjenih smrtnih slučajeva. „Zeleni“ Osijek je rangiran na 233. mjestu (50,67 % - 11), Zadar 373. (61,99 % - 6), Rijeka 377. (55,14 % - 11), Zagreb 485. (46,94 % - 58), Slavonski Brod 516. (48,08 % - 5) i Pula 691. (38,75 % - 3).

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Snøhetta dizajnira novi urbani crveni tepih za legendarnu La Croisette u Cannesu

Projekt vrijedan 160 milijuna eura pokreće se s ciljem ponovnog osmišljavanja prostora legendarnog Bulevara Croisette koji se nije obnavljao još od 1960-ih. Sivilo asfalta ustupit će mjesto novoj promenadi s popločenjem od crvenog granita u koji će se ugraditi mesingane linije i ploče s oznakama turističkih znamenitosti, nazivima većih hotela te palmom kao neizostavnim simbolom grada.

Onečišćenje zraka: Hrvatska nije značajno ugrožena

U Republici Hrvatskoj sveukupno 71 mjerna postaja državne i lokalne mreže redovito prati kvalitetu zraka, a dobiveni podaci svjedoče kako je onečišćenje posljednjih godina zabilježeno u Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku, Rijeci i Slavonskom Brodu, javlja Deutsche Welle.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER