Sadnjom drveća u gradovima možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama
Više od četiri posto smrtnih slučajeva tijekom ljetnih mjeseci u europskim gradovima uzrokovano je učinkom urbanog toplinskog otoka
Prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljenoj na podacima prikupljenima u 93 europska grada, procjenjuje se kako bi se jedna trećina preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci mogla izbjeći kada bi se drvećem prekrilo 30 % urbanog prostora.
Više od četiri posto preuranjenih smrtnih slučajeva u europskim gradovima tijekom ljetnih mjeseci uzrokovano je učinkom urbanog toplinskog otoka, a prema studiji objavljenoj u utjecajnom časopisu The Lancet koju je vodio Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), jedna trećina smrtnih slučajeva mogla bi se spriječiti postizanjem 30-postotne pokrivenosti urbanog prostora drvećem. Rezultati studije, dobiveni temeljem analize podataka iz 93 europska grada, naglašavaju značajne prednosti intenziviranja sadnje drveća u gradovima s ciljem ublažavanja utjecaja klimatskih promjena.
Izloženost toplini povezana je s preranom smrtnosti, kardiorespiratornim bolestima i potrebom za hospitalizacijom, što je posebno izraženo tijekom sve intenzivnijih toplinskih valova, ali i umjereno visokih ljetnih temperatura. Gradsko stanovništvo najviše je ugroženo visokim temperaturama, kako zbog manjka vegetacije i veće gustoće naseljenosti, tako i zbog guste izgrađenosti i asfaltiranih površina, što dovodi do velikih temperaturnih razlika između grada i okolnih područja, odnosno fenomena koji se naziva urbani toplinski otok. S obzirom na utjecaj klimatskih promjena i očekivani porast gradskog stanovništva, očekuje se da će se učinak urbanog toplinskog otoka dodatno pogoršati tijekom sljedećih desetljeća.
„Predviđanja temeljena na trenutačnim emisijama otkrivaju da će bolesti i smrtni slučajevi povezani s vrućinom postati veći teret za naše zdravstvene usluge tijekom sljedećih desetljeća”, kaže Tamara Iungman, glavna autorica studije.
© Barcelona Institute for Global Health (ISGlobal)
Međunarodni tim predvođen Markom Nieuwenhuijsenom, direktorom ISGlobalove inicijative za urbano planiranje, okoliš i zdravlje, analizirao je stope smrtnosti stanovnika starijih od 20 godina u 93 europska grada s ukupno 57 milijuna stanovnika, prikupljenih između lipnja i kolovoza 2015. godine. Također, istraživanjem su obuhvaćeni i podaci o dnevnim temperaturama za svaki grad i njegovo šire područje. Istraživači su krenuli od procjene preuranjene smrtnost simulirajući hipotetski scenarij bez učinka urbanog toplinskog otoka, a zatim su procijenili smanjenje temperature koje bi se postiglo povećanjem pokrivenosti drvećem na 30 % i s tim povezanu mogućnost smanjenja broja smrtnih slučajeva.
„Naš cilj je informirati lokalne donositelje odluka o prednostima integracije zelenih površina u svim dijelovima gradova kako bismo promovirali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje“, objašnjava Mark Nieuwenhuijsen.
Zaštitni učinak drveća
Rezultati pokazuju da su od lipnja do kolovoza 2015. gradovi bili prosječno 1,5 °C topliji od okolnih područja. Ukupno 6700 preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovano je učinkom urbanog toplinskog otoka, što predstavlja 4,3 % smrtnih slučajeva tijekom ljetnih mjeseci, odnosno 1,8 % tijekom cijele godine. Jedna trećina tih smrtnih slučajeva (ukupno 2644) mogla se spriječiti postizanjem 30-postotne pokrivenosti urbanog prostora drvećem, čime bi se postiglo prosječno smanjenje temperature za 0,4 stupnja Celzija. Najviša stopa smrtnosti uzrokovana visokim ljetnim temperaturama zabilježena je u gradovima u južnoj i istočnoj Europi, a pokazalo se kako su upravo ovi gradovi imali najviše koristi od povećanja pokrivenosti drvećem.
Studija naglašava značajne prednosti intenziviranja sadnje drveća u gradovima, no istraživači ističu kako ova aktivnost ponegdje može predstavljati pravi izazov zbog guste izgrađenosti i mreže komunalne infrastrukture. Stoga se uz sadnju drveća predlažu druge intervencije u urbanom prostoru, kao što su zeleni krovovi i vertikalni vrtovi kojima se također postiže smanjenje temperature.
© Barcelona Institute for Global Health (ISGlobal)
„Naši rezultati također pokazuju potrebu za očuvanjem i održavanjem stabala kojima već raspolažemo jer ona predstavljaju vrijedan resurs, a poznato je da je za rast novih stabala potrebno puno vremena. Uostalom, nije važno samo povećati broj stabala u gradovima, već ih je potrebno i kvalitetno rasporediti“, kaže Nieuwenhuijsen.
U istraživanju su korišteni podaci za 2015. godinu jer se nije raspolagalo podacima o stanovništvu za kasnije godine. Međutim, kako ističe Iungman, studija ipak pruža vrijedne informacije koje su korisne za prilagodbu naših gradova i njihovu otpornost na utjecaj klimatskih promjena, a posebno za zaštitu zdravlja gradskog stanovništva.
„Ponajviše smo se bavili pozitivnim učinkom drveća na smanjenje temperatura, ali općenito je poznato da se ozelenjavanjem gradova postižu brojne druge zdravstvene prednosti, uključujući produženje životnog vijeka, poboljšanje mentalnog zdravlja te kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba”, dodaje Tamara Iungman.
„Ranjivost na utjecaj klimatskih promjena mijenja se od grada do grada, i to ovisno o nekoliko čimbenika. Uz sve izraženiji utjecaj klimatskih promjena, razumijevanje dobrobiti koja se postiže povećanjem pokrivenosti urbanog prostora drvećem može pomoći u provedbi mjera za smanjenje rizika i sprječavanje smrtnih slučajeva koja se mogu izbjeći“, kaže Antonio Gasparrini, profesor biostatistike i epidemiologije na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene and Tropical Medicine - LSHTM) i jedan od autora studije.
© Barcelona Institute for Global Health (ISGlobal)
Urbani prostor Zagreba i Splita ima prilično nisku pokrivenost drvećem
U trećem najvećem rumunjskom gradu Cluj-Napoca zabilježen je najveći broj preuranjenih smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vrućinama, i to s čak 32 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika. Naime, samo sedam posto ovog grada pokriveno je drvećem, a po tome su ipak najgori Atena i Solun sa svega 3,26 % pokrivenosti. Slijede ih Lisabon (3,64 %), Porto (4,86 %), Pariz (5,32 %) i Split (5,40 %). Ni Zagreb sa svega 13,06 % pokrivenosti urbanog prostora drvećem nije puno bolji, a s obzirom da ga se zbog jednog drugog problema sve češće uspoređuje s Napuljem, navedimo da glavni grad talijanske Kampanije ima pokrivenost drvećem od 13,05 %.
Od ova 93 europska grada, najveću pokrivenost urbanog prostora drvećem ima Oslo (34,62 %), u stopu ga prati Berlin (33,38%), a nešto manje „zeleni“ su Genova (29,80 %), Helsinki (28,84 %), Göteborg (27,02 %) i Trst (26,51 %). Pritom je važno istaknuti kako studijom nisu uključene zelene površine u prigradskim područjima.
Inače, u ljetnom razdoblju 2015. godine u Splitu su zabilježena 22 smrtna slučaja na 100.000 ljudi, a u Zagrebu 17 pa je ipak gori od Napulja koji je na 100.000 stanovnika imao četiri smrtna slučaja manje.
Od 93 europska grada učinak urbanog toplinskog otoka 2015. godine bio je najizraženiji u Solunu, Parizu, Ateni i rumunjskom gradu Cluj-Napoca, kao i u talijanskim gradovima Genovi i Palermu. Split je s prosječnim povećanjem temperature za 2,12 ºC (maksimalno 2,53 ºC), uzrokovanim učinkom urbanog toplinskog otoka, bio čak na sedmom mjestu. Visoko je rangiran i Zagreb za koji se navodi prosječno povećanje temperature od 1,41 ºC te maksimalno od 2,41 ºC. U Splitu bi se postizanjem 30-postotne pokrivenosti drvećem moglo spriječiti 12 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, a u Zagrebu osam.
Smanjenje broja preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnom vrućinom i toplinskim valovima ipak zahtijeva višestruki pristup. Stoga su uz sadnju drveća i povećanje zelenih površina vrlo važna ulaganja u energetski učinkovite zgrade.
S.F. / Ekovjesnik