Kvalitetna prehrana mogla bi spasiti 3,7 milijuna života do 2025. godine

Prekomjerne je težine u 2016. godini bilo čak 1,3 milijarde ljudi, od čega je 650 milijuna ili 13 % svjetskog stanovništva bilo pretilo

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom najnovijem izvješću tvrdi kako se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te propisuje akcije kojima će se utjecati na poboljšanje zdravlja svjetske populacije.

Jučer je objavljen novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod nazivom Essential Nutrition Actions: mainstreaming nutrition through the life course u kojem se navode nove smjernice za usmjeravanje ljudske prehrane radi poboljšanja zdravlja svjetske populacije do 2025. godine. Između ostalog, navodi se nužnost osiguravanja adekvatnog unosa željeza i folne kiseline u trudnoći te pružanja savjeta o zdravoj prehrani. Također, navodi se da se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te se procjenjuje kako bi se ulaganjem u kvalitetniju prehranu do 2025. godine moglo spasiti 3,7 milijuna života.

„Kako bismo pružili kvalitetne zdravstvene usluge i postigli univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, prehrana bi trebala postati glavni temelj svih zdravstvenih programa“, izjavila je dr. Naoko Yamamoto, pomoćnica generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije. „Potrebna su nam i bolja prehrambena okruženja koja svim ljudima omogućuju konzumiranje zdrave hrane.“

Osnovni zdravstveni programi u svim dijelovima svijeta trebaju sadržavati savjete o zdravoj prehrani, ali svaka zemlja morati odlučiti koje će smjernice najbolje podržati njihove nacionalne zdravstvene politike, strategije i planove.

Ključne smjernice uključuju: osiguravanje adekvatnog unosa željeza i folne kiseline prije začeća i tijekom trudnoće, odgađanje stezanja pupčane vrpce kako bi se osiguralo da bebe dobiju važne hranjive tvari koje im trebaju nakon rođenja, promicanje i potpora dojenju, davanje savjeta o zdravoj prehrani, posebice o ograničavanju unosa slobodnih šećera kod odraslih osoba i djece te ograničavanju unosa soli radi smanjenja rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.

Ulaganje u aktivnosti promicanja zdrave prehrane pomoći će zemljama da se približe svome cilju postizanja univerzalne zdravstvene pokrivenosti - zdravstvene zaštite za sve, kao i ciljeva održivog razvoja. Štoviše, to može pomoći i gospodarstvu jer svaki dolar uložen u poticanje zdrave prehrane lokalnom gospodarstvu vraća čak 16 američkih dolara, ističe se u priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije.

Svijet je postigao veliki napredak u prehrani, ali glavni izazovi i dalje postoje. Ostvareno je globalno zaustavljanje zaostajanja u rastu i razvoju (omjer male visine i starosne dobi), pa se od 1990. do 2018. godine učestalost zaostajanja u rastu djece mlađe od 5 godina smanjila s 39,2 % na 21,9 %, odnosno s 252,5 milijuna na 149,0 milijuna djece, premda je napredak u Africi i jugoistočnoj Aziji bio znatno sporiji.

Gojaznost je, međutim, u porastu. Prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine se među djecom u razdoblju od 1990. do 2018. povećala s 4,8 % na 5,9 %, što je porast od preko 9 milijuna djece. Prekomjerna težina i pretilost odraslih osoba također se povećavaju u gotovo svim regijama i zemljama – prekomjerne je težine u 2016. godini bilo čak 1,3 milijarde ljudi, od čega je 650 milijuna ili 13 % svjetskog stanovništva bilo pretilo.

Pretilost je glavni faktor rizika za dijabetes, kardiovaskularne bolesti (uglavnom srčane bolesti i moždani udar), mišićno-koštane poremećaje (posebno osteoartritis poznat još i pod nazivima osteoartroza ili samo artroza - izrazito kronična, progresivna degenerativna bolest zglobova), kao i neke vrste raka (uključujući rak endometrija, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva).

Povećana usredotočenost zdravstvenih službi na zdravu prehranu ključna je za rješavanje oba aspekta „dvostrukog opterećenja“ pothranjenosti. Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije predstavlja stoga skup mjera za rješavanje problema pothranjenosti i prekomjerne težine te pruža alat svim zemljama svijeta kojim ove ključne smjernice mogu integrirati u svoje nacionalne zdravstvene i razvojne politike.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Potrošnja voća i povrća u zemljama EU

Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, svega 27 % stanovništva EU-a – ili tek oko jedne od četiri osobe, izjavilo je da voće konzumira najmanje dva puta dnevno. Sljedećih 37 % stanovništva EU-a voće konzumira jednom dnevno, dok ga preostalih 36 % konzumira rjeđe ili ga uopće ne konzumira tijekom tjedna. Situacija s povrćem je slična: u usporedbi s potrošnjom voća, nešto manji udio od 23 % stanovništva EU-a konzumirao je povrće najmanje dva puta dnevno, a nešto veći udio od 40 % jeo je povrće jednom dnevno.

Zdravstveni sektor je velik izvor emisija ugljika

Istraživačice tvrde kako klimatske promjene predstavljaju veliku opasnost za javno zdravstvo, a svjetski zdravstveni sektor uvelike doprinosi svjetskoj klimatskoj krizi.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER