Na raspolaganju nam je pravo bogatstvo obnovljive energije

Rezultati studije ukazuju na ogroman potencijal energije vjetra širom Europe koju trebamo iskoristiti ako želimo spriječiti klimatsku katastrofu

Obilje jeftine obnovljive energije je moguće! Ima je dovoljno da s njom možemo napajati cijeli svijet, a to potvrđuju i nove studije kanadskih i europskih znanstvenika.

Kanadski su znanstvenici otkrili jeftin način kojim se iz istrošenih ili neiskorištenih naftnih bušotina može izdvojiti čisto gorivo, dok su njihovi britanski i danski kolege utvrdili da bi se na europskom kontinentu korištenjem energije vjetra moglo proizvesti dovoljno energije za napajanje cijelog svijeta do 2050. godine.

Mogućnosti koje nam pružaju suvremene tehnologije u skoroj se budućnosti vjerojatno neće u potpunosti iskoristiti. Razvoj energije vjetra tako uvelike ovisi o odlukama nacionalnih i lokalnih vlasti, a nova studija predstavlja svojevrstan atlas mogućih lokacija njenog korištenja na cijelom europskom kontinentu.

Premda Europom i mnogim drugim zemljama svijeta vlakovi, automobili i autobusi već voze na vodik, ova je tehnologija u osnovi još uvijek eksperimentalna, a infrastruktura tek treba biti izgrađena. Ove tehnologije su rezultat kreativnosti i kontinuiranog rada u istraživačkim laboratorijima i znanstvenim institucijama koje se istovremeno suočavaju s najvećim izazovima suvremenog svijeta koji više nije ili ne bio smio biti ovisan o fosilnim gorivima koja su glavni pokretač globalnog zatopljenja i klimatske krize.

Tehnologija kojom se vodik može izravno izdvojiti iz postojećih naftnih rezervi predstavljena je na međunarodnoj geokemijskoj konferenciji Goldschmidt 2019, održanoj u Barceloni od 18.-23. kolovoza ove godine, i zasniva se na patentiranoj tehnologiji koju kanadski znanstvenici upravo razvijaju.

Temelj ove tehnologije je spremnik za reakciju reaktora na visokim temperaturama koja uključuje molekule ugljikovodika i vodu. Zrak pojačan kisikom pumpa se u bušotinu i ubrizgava duboko u rezervoar katrana, bitumena ili nafte kako bi započeo postupak koji podiže podzemne temperature. Pri temperaturi od 500 °C ugljikovodici se lome, a patentirani sustav inteligentno locira vodik i filtrira ga, dok ugljik ostaje u zemlji. Ono što dolazi iz zemlje je vodikov plin, tako da nema ogromnih troškova pročišćavanja povezanih s rafiniranjem nafte, a zemlja se koristi kao reakcijska posuda.

Ubrzano smanjenje troškova

„Na ovaj način samo u Alberti imamo potencijal pokrivanja kanadskih potreba za električnom energijom i to za 330 godina“, rekao je Grant Strem iz tvrtke Proton Technologies koja će komercijalizirati proces, a kilogram vodika stajat će između 10 i 50 centi. Taj trošak predstavlja tek djelić troškova ekstrakcije nafte.

Vodik je u teoriji idealno gorivo, a jedini proizvod njegovog izgaranja je voda. Već se koristi kao gorivo za baterije, a viškovi solarne energije i energije vjetra mogli bi se upotrijebiti za odvajanje vode i skladištenje vodika kao rezerve za proizvodnju električne energije.

  • Kineski bicikl na vodik / Foto: Wikimedia Commons

U svijetu se već proizvode bicikli na vodik, a istraživači su procijenili da bi vodik mogao zamijeniti svjetske zalihe prirodnog plina u sljedećih 30 godina. Također, predlaže se izgradnja sigurnog globalnog sustava isporuke vodika pomoću robotskih cepelina dužim od 2 km.

S druge strane, tehnologija energije vjetra je već sada visoko razvijena, napredna tehnologija, posebice u Europi i SAD-u, a poput solarne energije mogla bi opskrbljivati nacionalne mreže gotovo bilo gdje u svijetu. Jedno od otvorenih pitanja je izbor pravog mjesta za postavljanje baterija vjetroagregata, a europski znanstvenici u časopisu Energy Policy pišu o uvođenju nove sociotehničke metode procjene potencijala energije vjetra, daju pregled njenog potencijala za svaku od europskih država te navode kako se na površini od 4.895.560 četvornih kilometara mogu razvijati novi projekti kopnenih vjetroelektrana ukupnog kapaciteta od 52 TW.

Stopostotno povećanje

Njihova karta koja se temelji na atlasima vjetra i geografskim podacima identificira 46 % kopnene površine europskog kontinenta koja bi bila pogodna za izgradnju novih projekata vjetroelektrana. Kada bi se iskoristio sav taj prostor, proizvodnja električne energije u vjetroelektranama mogla bi se povećati za čak 100 % i proizvesti energija ekvivalentna jednom megavatu za svakih 16 europskih građana. To bi značilo izgradnju više od 11 milijuna dodatnih vjetroturbina na površini od gotovo pet milijuna četvornih kilometara u velikim dijelovima zapadne Europe, Turske i Rusije.

„Naše istraživanje sugerira da energiju vjetra u Europi očekuje svijetla budućnost“, rekao je Benjamin Sovacool sa Sveučilišta u Sussexu u Velikoj Britaniji, jedan od autora studije.

„Ne tvrdimo kako bi se nove vjetroturbine trebale instalirati na svim predviđenim lokacijama, ali studija pokazuje ogroman potencijal energije vjetra u cijeloj Europi koji trebamo iskoristiti ako želimo spriječiti klimatsku katastrofu“, zaključuje Sovacool.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Solarna energija i poljoprivreda idu ruku pod ruku

Njemački institut Fraunhofer ISE bio je jedan od prvih koji je provodio testiranja kombinirajući solarnu energiju i poljoprivrednu proizvodnju na istom zemljištu. Tako je ranijim istraživanjima već otkrivena mogućnost značajnog povećanja produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i to do 60 % ili čak još više u određenim slučajevima. To otkriće sada dodatno potvrđuju novija istraživanja u SAD-u.

Pametniji izvori obnovljive energije otvaraju nova tržišta

Potreba za obuzdavanjem globalnog zatopljenja utjecala je na razvoj dvije pametne tehnologije obnovljivih izvora energije – priobalne vjetroelektrane i koncentriranu solarnu energiju, koje će znatno preoblikovati električnu industriju. Oba načina proizvodnje energije nekada su se smatrala izvedivima, ali preskupima za natjecanje s fosilnim gorivima.

Trećina svjetske energije dolazi iz obnovljivih izvora energije

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energiju (IRENA – International Renewable Energy Agency) prošlog je tjedna objavila najnovije podatke koji ukazuju na impresivan rast energije vjetra i sunca, što je doprinijelo promjenama u izvorima energije širom svijeta. Čak trećina globalno proizvedene energije sada se povezuje s obnovljivim izvorima energije.

IRENA: Troškovi proizvodnje obnovljive energije u 2018.

Obnovljivi izvori energije postaju sve konkurentniji način zadovoljavanja novih potreba za električnom energijom. Opsežno izvješće o troškovima „obnovljivaca“ Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) ističe najnovije trendove za svaku od glavnih tehnologija obnovljivih izvora energije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER