Prijeti li Balkanu skori gubitak vodnih rezervi?

Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija ovise o ugljenu kao značajnom segmentu njihove energetske proizvodnje

Jugoistočna će se Europa u sljedećem desetljeću suočiti s velikim problemima budući da se na Balkanu očekuje smanjenje vodnih rezervi što će značajno ugroziti i proizvodnju energije u hidroelektranama.

Balkan je jedno od najproblematičnijih područja u Europi i svijetu, u povijesti poznat po brojnim teritorijalnim, etničkim i vjerskim sukobima, ističe Kieran Cooke u svom članku na Climate News Networku. Nova prijetnja jugoistoku Europe sada se javlja u obliku problema koji su posljedica klimatskih promjena, na koje je prije godinu dana upozorila Svjetska banka, a najveću opasnost predstavlja velika vjerojatnost ozbiljnijih nedostataka vode u nadolazećim godinama.

Brdovita Albanija s nešto manje od tri milijuna stanovnika, trenutno obiluje vodnim resursima, ali vladina istraživanja predviđaju da bi zbog sve viših temperatura i smanjenja količine padalina moglo doći do ozbiljnijih nedostataka vode tijekom nadolazećih deset godina.

Albanska vlada tako navodi da će se u roku od deset godina razina vode u tri najveće rijeke u državi – Drim, Mat i Vjosa, smanjiti i do 20 % u odnosu na sadašnju razinu. Smanjenje razine vode u albanskim rijekama moglo bi znatno usporiti gospodarski napredak ove zemlje koja se nada priključenju Europskoj uniji u bližoj budućnosti. Naime, više od 80 % električne energije u Albaniji se dobiva korištenjem hidroenergije pa bi čak i malo smanjenje razine vode u rijekama rezultiralo nestancima struje.

Tijekom ljeta 2017. godine Albaniju je pogodila velika suša te je morala uvoziti značajne količine potrebne električne energije iz drugih zemalja, a kao dodatak ovim problemima treba spomenuti kroničan nedostatak ulaganja u vodnu infrastrukturu i loše upravljanje tim sektorom. Albanija ima više od 600 brana, ali za 70 % njih smatra se da ih je potrebno popraviti te se procjenjuje da se i do polovice ukupnih vodnih rezervi gubi uslijed gubitka vode.

Posljednjih je godina sve teže predvidjeti količinu i obrasce padalina s iznenadnim olujama koje uzrokuju dugotrajno plavljenje. Krčenje šuma i nekontrolirana izgradnja duž tokova albanskih rijeka rezultira i njihovim čestim izljevima. Riječni i vodni resursi, kao uostalom i klimatske promjene, ne ovise o državnim granicama pa tako i Albanija za trećinu svojih vodnih potreba ovisi o susjednim državama.

Spori napredak

Vodeno bogatstvo rijeke Drim Albanija dijeli s Kosovom i Crnom Gorom na sjeveru te Sjevernom Makedonijom na istoku, a ovo je područje jedno od ekološki najbogatijih područja u Europi. Nakon dugog razdoblja teritorijalnih, etničkih i vjerskih sukoba, ove zemlje sada ulažu trud u upravljanje vodama rijeke Drim, iako je ovaj proces jako spor.

Ironično je da neke zemlje ove regiji same doprinose svojim problemima izazvanih klimatskim promjenama. Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija tako ovise o ugljenu kao značajnom segmentu njihove energetske proizvodnje. Općenito je poznato da elektrane na ugljen jedan od glavnih izvora stakleničkih plinova koji utječu na promjenu klime, a u ovoj se regiji značajno koristi lignit – jedna od najonečišćujućih vrsta goriva.

Upravo je Kosovo zemlja s jednom od najvećih rezervi lignita u svijetu, a suočava se s velikim problemom onečišćenja zraka zahvaljujući ponajprije spaljivanju lignita u zastarjelim elektranama. Glavni grad Priština često je prekriven debelom crnom sumaglicom tijekom zimskih mjeseci i na vrhu je svjetske liste gradova s najgorom kvalitetom zraka.

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Crna Gora daje u zakup zemljište za vjetropark na lokalitetu Brajići

Ministarstvo gospodarstva Crne Gore raspisalo je tender za dugoročni zakup zemljišta u državnom vlasništvu za izgradnju vjetroparka na lokalitetu Brajići minimalne instalirane snage 70 MW, javlja portal Balkan Green Energy News.

Kako je jedna laguna postala prva linija obrane od klimatskih promjena

Stanovništvo na albanskoj obali Jadranskog mora se s ozbiljnom prijetnjom podizanja razine mora suočava već duži niz godina, no čini se kako je za jedan dio obale pronađeno prirodno rješenje koje albanska vlada koristi uz pomoć Globalnog fonda za okoliš i UN-ovog Programa za okoliš.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER