Žetve su sve ugroženije ekstremnim zagrijavanjem

Ekstremni događaji koji utječu na velik dio planeta mogu zaprijetiti zalihama hrane i na drugim mjestima

Sve topliji svijet predstavlja sve veću mogućnost ekstremnih toplinskih valova, i to na više od jednog kontinenta istovremeno, te sve veću prijetnju svjetskoj sigurnosti hrane.

Sve više prosječne svjetske temperature znače i intenzivnije ekstremne toplinske valove diljem sve širih područja. Kada svijet postane u prosjeku 1,5 °C topliji, tijekom dvije od svake tri godine jedna će četvrtina sjeverne hemisfere iskusiti vrstu toplinskih valova kakvi su zabilježeni u 2018. godini.

Ako bi se prosječne temperature planeta povisile za 2 °C, što je sve izgledniji ishod globalnog zatopljenja, vjerojatnost toplinskih valova povećava se na 100 %. To znači da bi se pojava ekstremnih toplinskih valova mogla garantirati svakog ljeta za velik dio hemisfere.

Toplinski ekstremi često su popraćeni razarajućim olujama ili dužim sušama te velikim požarima s potencijalno katastrofalnim posljedicama za žetve u oštećenom području.

U 2018. godini ljudi su umirali od toplinskih udara, ceste, pa čak i tračnice, počele su se topiti, gorjele su šume, a sustavi za proizvodnju energije ponekad nisu radili, ne samo u jednom području nego u brojnim umjerenim područjima i na Arktiku istovremeno.

Između svibnja i srpnja prošle godine, 22 % poljoprivrednog područja i napučenih gradova sjeverne polovice svijeta bilo je pogođeno istovremeno duljim razdobljima ekstremne topline. Sve u svemu, 17 država bilo je pogođeno, od Kanade i Sjedinjenih Američkih Država preko Atlantskog i Tihog oceana do Rusije, Japana i Južne Koreje. U Europi su temperature u rijekama Rajni i Elbi bile toliko visoke da su se ribe gušile; požari su nastajali u Švedskoj, Latviji i Grčkoj te su dostignute rekordne temperature u Njemačkoj.

„Bez klimatskih promjena koje se mogu objasniti ljudskim djelovanjem, ne bismo imali tako veliko područje koje je istovremeno pogođeno toplinom kao što je to bilo u 2018. godini“, rekla je Martha Vogel sa švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju, poznatog kao ETH Zürich, koja je svoja otkrića predstavila na konferenciji u Beču u organizaciji Europske unije za geoznanosti.

Ozbiljne posljedice

Objašnjenje i metodologija još nisu objavljeni, no autori navode kako je ovaj rad u razmatranju za za objavu u časopisu Earth's Future. „Ako će u budućnosti sve više i više ključnih poljoprivrednih područja i gusto naseljenih mjesta biti pod utjecajem istovremenih toplinskih valova, ovo će imati jako ozbiljne posljedice.“

Drugi timovi istraživača već su upozoravali da bi globalno zagrijavanje moglo dovesti do ponavljanja istovremene suše i toplinskih valova diljem svijeta poput onih koji su između 1875. i 1878. godine uzrokovali veliku glad u Aziji i Africi.

Neprestano su upozoravali na potencijalno katastrofalnu razinu topline koja bi se mogla sve učestalije pojavljivati i odnositi velik broj života posebice ako je popraćena s ekstremnim razinama vlažnosti.

Švicarski su se znanstvenici usredotočili na podatke iz poljoprivrednih i napučenih urbanih područja iznad geografskih širina od 30 ° za godine od 1958. do 2018. te su otkrili pojave toplinskih ekstrema u više od jednog područja. Zatim su koristili računalno modeliranje za simulaciju vjerojatnosti tih događaja s neprestanim porastom prosječnih temperatura planeta.

Siromašni su najteže pogođeni

Odabir poljoprivrednih područja ima svoju svrhu: u takvim scenarijima gdje se više od jednog područja suočava s propalim žetvama, cijene hrane se povećavaju. U toplinskom valu 2010. godine Rusija je zaustavila sav izvoz žita te su cijene u Pakistanu narasle za 16 % s velikim posljedicama za najsiromašnije. Vlade, ministarstva poljoprivrede i međunarodne agencije za pomoć moraju biti dobro pripremljene.

„Takve incidente više ne mogu riješiti vlade pojedinačnih država. Ekstremni događaji koji utječu na veliki dio planeta mogu zaprijetiti zalihama hrane na drugim mjestima, čak i u Švicarskoj,'' rekla je Sonia Seneviratne, klimatologinja s ETH Zürich koja je također sudjelovala u istraživanju.

„Već sada osjećamo učinke povećanja prosječne svjetske temperature za samo 1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje“, kaže Senevirante.

Zamislite kako će izgledati kada svijet postane u prosjeku 1,5 °C ili 2°C topliji.

  • Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Jačina valova raste s povećanjem temperature oceana

Rezultati nove španjolske studije upućuju da površinsko zagrijavanje oceana, kao posljedica antropogenog globalnog zatopljenja, mijenja globalnu valnu klimu čineći valove jačima, čime se valna snaga identificira kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena.

Vruća budućnost potiče nove ideje hlađenja

Više temperature utječu i na veću potrošnju energije potrebne za hlađenje što posljedično izaziva još više topline. Iako je klimatska kriza neosporno izazvana ljudskim utjecajem, čini se da ljudska domišljatost ipak nema granica pa već imamo prijedloge za rješavanje ovog problema.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER