Potrošnja voća i povrća u zemljama EU

Hrvatska je očekivano na začelju, ali barem se naša dijaspora u Irskoj zdravo hrani

Prema podacima Eurostata, svega 27 % stanovništva EU-a – ili tek oko jedne od četiri osobe, izjavilo je da voće konzumira najmanje dva puta dnevno. Sljedećih 37 % stanovništva EU-a voće konzumira jednom dnevno, dok ga preostalih 36 % konzumira rjeđe ili ga uopće ne konzumira tijekom tjedna. Situacija s povrćem je slična: u usporedbi s potrošnjom voća, nešto manji udio od 23 % stanovništva EU-a konzumirao je povrće najmanje dva puta dnevno, a nešto veći udio od 40 % jeo je povrće jednom dnevno.

Potrošnja voća

Italija je među zemljama članicama EU-a predvodnik u dnevnom unosu voća i to kod čak 85 % stanovništva, a slijede je Portugal s 81 %, Španjolska sa 77 % i Irska sa 74 %, što je znatno iznad prosjeka EU-a od 64 %. Na dnu popisa su tri države članice s manje od 40 % stanovništva koje je 2017. godine dnevno konzumiralo voće: Latvija 35 % te Bugarska i Litva po 37 %. Hrvatska je s udjelom od 46 % stanovništva s dnevnom potrošnjom voća bolja još samo od Rumunjske (42 %) i Mađarske (40 %).

Potrošnja povrća

Kada je riječ o potrošnji povrća, Irska i Belgija imale su najveći udio stanovništva koje je povrće konzumiralo barem jednom dnevno, obje s 84 %. Italija i Portugal su ponovno pri samom vrhu s 80 %, odnosno 78 %. U 18 od 28 država članica EU-a, između 50 % i 80 % stanovništva izjavilo je da povrće konzumira jednom dnevno čime prosjek EU-a iznosi 64 %. U 2017. godini udio stanovništva manji od 50 % imalo je pet država članica: Mađarska 30 %, Rumunjska 41 %, Latvija 44 % te Litva i Bugarska po 45 %. Hrvatska je s udjelom od 54 % stanovništva s dnevnom potrošnjom povrća ipak nešto bolja, a od samog začelja uspjela se odmaknuti i većim udjelom od Slovačke i Malte (svaka po 52 %).

Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslim osobama dnevnu konzumaciju najmanje 400 grama (tj. pet porcija) voća i povrća, isključujući krumpir, slatki krumpir, manioke i slične korijene s visokim sadržajem škroba. SZO upozorava kako je smanjena potrošnja voća i povrća povezana s lošim zdravljem i povećanim rizikom od bolesti. Agencija UN-a procijenila je da se 3,9 milijuna smrtnih slučajeva širom svijeta u 2017. godini može pripisati nedovoljnoj potrošnji voća i povrća.

Inače, rezultati istraživanja za Estoniju, Češku i Ujedinjeno Kraljevstvo imali su prema Eurostatu nisku pouzdanost te su isključeni s popisa, javlja Euronews.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Kvalitetna prehrana mogla bi spasiti 3,7 milijuna života do 2025. godine

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom najnovijem izvješću tvrdi kako se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te propisuje akcije kojima će se utjecati na poboljšanje zdravlja svjetske populacije.

IPCC upozorava na nužnost zaštite i održive uporabe tla

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC - Intergovernmental Panel on Climate Change) nedavno je objavio izvještaj pod nazivom Special Report of Climate Change and Land koji ukazuje na sve veću izloženost tla utjecaju ljudi i klimatskih promjena te se njime poziva na bolje upravljanje i promjenu prehrane svjetske populacije.

Prijedlog novog plana prehrane za čitav planet

Skupina znanstvenika iz cijeloga svijeta napravila je novi plan prehrane koji bi trebao odgovarati svim svjetskim državama. Također, znanstvenici smatraju kako samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti promjenu globalnog prehrambenog sustava i vratiti poljuljane ekosustave u ravnotežu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER