Mlade šume najučinkovitije apsorbiraju ugljik

Nove i mlade šume su najučinkovitija i najdjelotvornija sredstva za uklanjanje ugljika, no samo uz istovremeno smanjenje korištenja fosilnih goriva

Kao vrijedni ponori ugljika, mlade šume u umjerenim i hladnim područjima učinkovitije iskorištavaju ugljik od starijih

Za šume je najbolje da su mlade! Tako tvrde britanski znanstvenici nakon otkrića odlučujućeg faktora koji pokazuje što šumu čini dobrim ponorom ugljika, a to su upravo mlade šume koje najbolje iskorištavaju ugljik i najučinkovitije ga apsorbiraju.

Novo istraživanje koje je financirala Europska komisija i objavljeno je u zborniku Proceedings of the National Academy of Sciences, čini se rješava staru zagonetku s već predvidljivim odgovorom. Nove i mlade šume su najučinkovitija i najdjelotvornija sredstva za uklanjanje ugljika.

Ljudi spaljuju fosilna goriva čime dolazi do emisije ogromnih količina stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida u atmosferu. Sječom, spaljivanjem i čišćenjem prirodnih šuma dolazi do ispuštanja još više ugljika u atmosferu.

Zelene biljke apsorbiraju CO2 da bi proizvele tkivo i pretvorile plin u korijen i granu, list i koru te deblo i plod. Tako su britanski znanstvenici, pod vodstvom dr. Toma Pugha sa Sveučilišta u Birminghamu, postavili pitanje: kakva šuma najbolje uklanja ugljik?

Najbolje su šume mlađe od 140 godina

Prikupili su podatke o dobi šuma, osmislili nekoliko računalnih modela i analizirali procjene uklanjanja ugljika između 2001. i 2010. godine u starim, davno nastalim šumskim područjima. Zatim su analizirali podatke mlađih šuma, nastalih na područjima koja su nekada bila posječena, oštećena šumskim požarima ili obrađivana te zatim napuštena.

Utvrdili su da je starosni učinak kod šuma najbolji kada su šume mlađe od 140 godina: učinak je dovoljno velik da bude zaslužan za 25 % šumskog uklanjanja ugljika iz atmosfere.

Iako se velike tropske kišne šume često nazivaju „plućima“ svijeta i predstavljaju neprocjenjiva staništa brojnih vrsta, najučinkovitiji korisnici ugljika su zapravo šume u srednjim i višim geografskim širinama. Riječ je o napuštenim obradivim površinama na području istočnih država SAD-a koje su došle pod upravu vladine agencije United States Forest Service te nekadašnjim farmama i obradivim površinama koje su napuštene tijekom Velike depresije 1930-ih godina.

Otkriće je posve razumljivo, barem zbog toga što je mladici potrebno mnogo više ugljika da se razvije u odraslo stablo nego što je to potrebno odraslim ili jako starim stablima, ali ništa u vezi zloglasnog „problema količine ugljika“ nije jednostavno.

Nesigurna reakcija biljaka na višak ugljika

Glavna pretpostavka globalnog odgovora na klimatske promjene je zaštita i obnova šuma, no priroda i mehanizmi šumskog uklanjanja ugljika ponekad mogu biti teško ostvarivi.

U teoriji, šume bi mogle upiti trećinu svih emisija ugljika, ali još uvijek nije poznat način na koji bi stabla mogla reagirati na dostupan višak ugljikovog dioksida. Kako se povećava udio ugljikovog dioksida u atmosferi, planet se zagrijava i klima se mijenja. Moguće je, također, da će neke šume neko vrijeme zapravo ispuštati više ugljika nego što će ga upijati.

Možda se čini logičnim da su mlada stabla „pohlepnija“ za ugljikom od starijih, ali precizna mjerenja šumskih divova nužno ne potvrđuju tu tvrdnju. Iako važnost šuma nije upitna, znanstvenici neprestano naglašavaju da pošumljavanje nije jedino rješenje problema i neće usporiti globalno zatopljenje.

Potrebni su drastični rezovi

Pronalazak načina drastičnog smanjenja korištenja fosilnih goriva i emisija stakleničkih plinova je nužnost, no prema trenutnoj situaciji u tekućoj godini, za sada ne postoje naznake da se smanjenje događa. Upravo suprotno, nakon rekordne 2018., emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti i tijekom ove godine.

Posljednje istraživanje ipak potvrđuje vrijednost pojedinih nacionalnih projekata pošumljavanja. U njemu se svakako ističe kako ogromni projekti pošumljavanja pokrenuti u Kini i velikim borealnim šumama Kanade, Rusije i Europe igraju itekako veliku ulogu u upravljanju klimom.

„Važno je dobiti jasan uvid u to gdje i zašto dolazi do povećanja ugljika, budući da nam to pomaže pri donošenju ciljanih i dobro informiranih odluka o upravljanju šumama“, rekao je dr. Pugh. „Količina CO2 koja se može ukloniti šumama je ograničena, a projekti pošumljavanja mogu postati učinkoviti samo uz istovremeno poduzimanje napora za smanjenje naših emisija.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Potrebne su hitne akcije za očuvanje bioraznolikosti svjetskih šuma

Zbog zabrinjavajućih razmjera krčenja šuma i degradacije zemljišta hitno je potrebno provođenje mjera za očuvanje biološke raznolikosti svjetskih šuma, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti.

Porast emisije ugljika iz tropskih šuma je neminovan

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

Trudeau obećao prihod od naftovoda uložiti u sadnju dvije milijarde stabala

Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je u petak da će ponovo izabrana liberalna vlada prihode naftovoda Trans Mountain koristiti za financiranje plana borbe protiv klimatskih promjena vrijednog tri milijarde dolara. Plan između ostalog uključuje i sadnju dvije milijarde stabala tijekom sljedećih deset godina, javlja kanadska novinska agencija The Canadian Press.

Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER