Mlade šume najučinkovitije apsorbiraju ugljik

Nove i mlade šume su najučinkovitija i najdjelotvornija sredstva za uklanjanje ugljika, no samo uz istovremeno smanjenje korištenja fosilnih goriva

Kao vrijedni ponori ugljika, mlade šume u umjerenim i hladnim područjima učinkovitije iskorištavaju ugljik od starijih

Za šume je najbolje da su mlade! Tako tvrde britanski znanstvenici nakon otkrića odlučujućeg faktora koji pokazuje što šumu čini dobrim ponorom ugljika, a to su upravo mlade šume koje najbolje iskorištavaju ugljik i najučinkovitije ga apsorbiraju.

Novo istraživanje koje je financirala Europska komisija i objavljeno je u zborniku Proceedings of the National Academy of Sciences, čini se rješava staru zagonetku s već predvidljivim odgovorom. Nove i mlade šume su najučinkovitija i najdjelotvornija sredstva za uklanjanje ugljika.

Ljudi spaljuju fosilna goriva čime dolazi do emisije ogromnih količina stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida u atmosferu. Sječom, spaljivanjem i čišćenjem prirodnih šuma dolazi do ispuštanja još više ugljika u atmosferu.

Zelene biljke apsorbiraju CO2 da bi proizvele tkivo i pretvorile plin u korijen i granu, list i koru te deblo i plod. Tako su britanski znanstvenici, pod vodstvom dr. Toma Pugha sa Sveučilišta u Birminghamu, postavili pitanje: kakva šuma najbolje uklanja ugljik?

Najbolje su šume mlađe od 140 godina

Prikupili su podatke o dobi šuma, osmislili nekoliko računalnih modela i analizirali procjene uklanjanja ugljika između 2001. i 2010. godine u starim, davno nastalim šumskim područjima. Zatim su analizirali podatke mlađih šuma, nastalih na područjima koja su nekada bila posječena, oštećena šumskim požarima ili obrađivana te zatim napuštena.

Utvrdili su da je starosni učinak kod šuma najbolji kada su šume mlađe od 140 godina: učinak je dovoljno velik da bude zaslužan za 25 % šumskog uklanjanja ugljika iz atmosfere.

Iako se velike tropske kišne šume često nazivaju „plućima“ svijeta i predstavljaju neprocjenjiva staništa brojnih vrsta, najučinkovitiji korisnici ugljika su zapravo šume u srednjim i višim geografskim širinama. Riječ je o napuštenim obradivim površinama na području istočnih država SAD-a koje su došle pod upravu vladine agencije United States Forest Service te nekadašnjim farmama i obradivim površinama koje su napuštene tijekom Velike depresije 1930-ih godina.

Otkriće je posve razumljivo, barem zbog toga što je mladici potrebno mnogo više ugljika da se razvije u odraslo stablo nego što je to potrebno odraslim ili jako starim stablima, ali ništa u vezi zloglasnog „problema količine ugljika“ nije jednostavno.

Nesigurna reakcija biljaka na višak ugljika

Glavna pretpostavka globalnog odgovora na klimatske promjene je zaštita i obnova šuma, no priroda i mehanizmi šumskog uklanjanja ugljika ponekad mogu biti teško ostvarivi.

U teoriji, šume bi mogle upiti trećinu svih emisija ugljika, ali još uvijek nije poznat način na koji bi stabla mogla reagirati na dostupan višak ugljikovog dioksida. Kako se povećava udio ugljikovog dioksida u atmosferi, planet se zagrijava i klima se mijenja. Moguće je, također, da će neke šume neko vrijeme zapravo ispuštati više ugljika nego što će ga upijati.

Možda se čini logičnim da su mlada stabla „pohlepnija“ za ugljikom od starijih, ali precizna mjerenja šumskih divova nužno ne potvrđuju tu tvrdnju. Iako važnost šuma nije upitna, znanstvenici neprestano naglašavaju da pošumljavanje nije jedino rješenje problema i neće usporiti globalno zatopljenje.

Potrebni su drastični rezovi

Pronalazak načina drastičnog smanjenja korištenja fosilnih goriva i emisija stakleničkih plinova je nužnost, no prema trenutnoj situaciji u tekućoj godini, za sada ne postoje naznake da se smanjenje događa. Upravo suprotno, nakon rekordne 2018., emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti i tijekom ove godine.

Posljednje istraživanje ipak potvrđuje vrijednost pojedinih nacionalnih projekata pošumljavanja. U njemu se svakako ističe kako ogromni projekti pošumljavanja pokrenuti u Kini i velikim borealnim šumama Kanade, Rusije i Europe igraju itekako veliku ulogu u upravljanju klimom.

„Važno je dobiti jasan uvid u to gdje i zašto dolazi do povećanja ugljika, budući da nam to pomaže pri donošenju ciljanih i dobro informiranih odluka o upravljanju šumama“, rekao je dr. Pugh. „Količina CO2 koja se može ukloniti šumama je ograničena, a projekti pošumljavanja mogu postati učinkoviti samo uz istovremeno poduzimanje napora za smanjenje naših emisija.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Utjecaj plastike na klimatske promjene

Samo 2019. godine proizvodnja i spaljivanje plastike u atmosferu će dodati više od 850 milijuna metričkih tona stakleničkih plinova što je jednako onečišćenju iz 189 novih termoelektrana na ugljen snage 500 megavata, tvrdi se u novom izvješću „Plastika i klima: Skriveni troškovi plastičnog planeta“.

Porast emisije ugljika iz tropskih šuma je neminovan

Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.

Najveći svjetski gradovi imaju ključnu ulogu u smanjenju učinaka fosilnih goriva

Veliki gradovi, vruće točke globalnog stvaranja bogatstva, veliki su emiteri stakleničkih plinova. Građanske vlasti mogle bi biti među onima najbolje pozicioniranima za spašavanje našeg planeta po pitanju emisija nastalih korištenjem fosilnih goriva. Novim istraživanjem napravljen je popis svjetskih gradova prema veličini njihovog ugljičnog otiska kako bi se s rješavanjem ovog problema moglo početi što prije, odnosno odmah.

Kobasice sa Svjetskog prvenstva u nogometu uništavaju atmosferu

Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji je u tijeku, ali jednu skupinu istraživača više zanima rezultat emisije ugljikova dioksida po utakmici  od rezultata samih utakmica. Prikupili su podatke o količini konzumiranih kobasica po svakoj utakmici te izračunali koliko se CO2 time otpusti u atmosferu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER