Plastika pronađena u jajima najizoliranijih ptica na svijetu

Utječu li kemijski kontaminanti na jaja morskih ptica?

Plastični otpad je zabilježen u svakom kutku svijeta, od udaljenih ledenih voda Antarktike do dubokomorskih riba. Da plastici doista nema kraja svjedoče i preliminarni nalazi predstavljeni na ovogodišnjem skupu Američkog društva za unapređivanje znanosti (AAAS) u Washingtonu, koji dokazuju kontaminiranost jaja ptica s visokog Arktika - jedne od najudaljenijih divljina na planetu, i to kemijskim spojevima koje se koriste za proizvodnju plastike.

Svake godine u svjetskim morima i oceanima završi oko osam milijuna tona plastike, a tim se podatkom u svom istraživanju koristi i Jennifer Provencher iz Kanadske službe za divlje životinje. Velik dio te nezamislive količine otpada sadrži toksične kemijske spojeve ftalate koji mogu prodrijeti u tijela morskih organizama i imaju vrlo štetne učinke na njihovu plodnost i razvoj potomstva. Kada morske ptice zamijene plastične proizvode za hranu – primjerice čepove za boce ili opuške cigareta, postoji mogućnost da se štetni kemijski spojevi iz plastike putem majčinog krvnog sustava mogu prenijeti na jaja s još nerođenim ptićima.

„Problem zamjene hrane plastikom se kod morskih ptica prati još od 1980-ih godina te predstavlja jedno od standardiziranih i široko primijenjenih metoda praćenja količina plastičnog otpada u morima i oceanima“, napisala je Jennifer Provencher u sažetku svoje prezentacije na ovogodišnjem skupu Američkog društva za unapređivanje znanosti (AAAS).

Morska ptica burnjak (Fulmarus glacialis) velika je ptica slična albatrosu koja većinu svog života provede u potrazi za hranom u niskom letu iznad valova, dok se na obalu vraća isključivo tijekom razdoblja razmnožavanja. Istraživači su testirali jaja ove populacije ptica u Lancaster Soundu, udaljenom kanalu koji označava istočni ulaz u kanadski Sjeverozapadni prolaz, morski put kroz Arktički ocean, udaljen više od 160 kilometara od najbližeg ljudskog naselja. Otkriveno je kako je jedno od pet testiranih jaja bilo pozitivno na tragove ftalata. S obzirom da se dom ovih ptica nalazi u jednoj od najzaštićenijih divljina na planetu, burnjaci su zasigurno konzumirali manje plastike nego ptice na mjestima gdje je potrošnja plastike mnogo veća. Međutim, ovaj je problem ipak mnogo veći i rašireniji nego što to pokazuju početni nalazi istraživanja.

Sjeverni burnjaci (Fulmarus glacialis) / Foto: AWeith / Wikimedia Commons

„Praćenje plastičnog onečišćenja proučavanjem morskih ptica je u Europskoj uniji urodilo donošenjem strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu te postizanjem okvirnog dogovora kojim će se od 2021. godine zabraniti upotreba plastike za jednokratnu upotrebu. Kako su naša saznanja o izvorima i širenju plastičnog onečišćenja sve veća, standardizirane metode nam omogućuju da steknemo uvid u to kako se kemijski kontaminanti putem plastike šire florom i faunom te koju ulogu morske ptice imaju pri širenju plastičnog onečišćenja iz morskog u kopneni okoliš, čime se ilustrira široko rasprostranjen štetan utjecaj plastike na zdravlje ekosustava“, navodi se u sažetku prezentacije Jennifer Provencher.

Potrebno je ipak još dosta istraživačkog rada kako bi se ustanovilo utječu li doista kemijski kontaminanti na jaja morskih ptica.

„Znamo da su ovi kemijski spojevi često endokrini disruptori, i znamo da mogu prekinuti razvoj hormona i uzrokovati deformacije. No, mogu li oni uistinu uzrokovati bilo kakvu štetu u jajima ptica, to je nešto što još uvijek nismo utvrdili“, izjavila je Provencher za britanski The Guardian.

Većina plastike pronađene diljem svijeta u morskim životinjama uključuje polietilen, plastiku koja se koristi u proizvodnji vrećica za namirnice i jednokratnih posuda za hranu, najlon i vlaknasti olefin koji se koristi za izradu tepiha i užadi. Kada se plastika zamjenjuje za hranu, njena konzumacija može dovesti do lažne zasićenosti, crijevnih blokada ili smanjenja zaliha energije kod životinja koje se njome hrane, budući da je plastika uglavnom neprobavljiva, što u konačnici može dovesti do zatvaranja njihovog probavnog trakta.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Konačno potvrđeno - Plastika je smrtonosna!

S osam milijuna tona plastičnog otpada koji svake godine završi u svjetskim morima i oceanima, posve je opravdana zabrinutost zbog ubrzanog širenja plastike i njezine sveprisutnosti u okolišu. Unatoč tome, do sada se iznenađujuće malo znalo o pravom utjecaju plastičnog onečišćenja na ljudsko zdravlje. Nova revolucionarna studija otkriva pak zdravstvene rizike na svakom stupnju životnog ciklusa plastike.

UN odlučio kontrolirati globalno odlaganje plastičnog otpada

Najveći proizvođači plastičnog otpada od sada će morati dobiti suglasnost prije izvoza svog toksičnog otpada, čime se najvećim uvoznicama – prvenstveno zemljama jugoistočne Azije, omogućuje znatno bolja kontrola i zaštita od odlaganja neželjenog plastičnog otpada.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER