Konačno potvrđeno - Plastika je smrtonosna!

Plastika i ljudsko zdravlje

S osam milijuna tona plastičnog otpada koji svake godine završi u svjetskim morima i oceanima, posve je opravdana zabrinutost zbog ubrzanog širenja plastike i njezine sveprisutnosti u okolišu. Unatoč tome, do sada se iznenađujuće malo znalo o pravom utjecaju plastičnog onečišćenja na ljudsko zdravlje. Nova revolucionarna studija otkriva pak zdravstvene rizike na svakom stupnju životnog ciklusa plastike.

Najnovija studija koja je objavljena u utorak, dana 19. veljače, po prvi put otkriva saznanja zbog kojih bismo se s razlogom svi trebali dobro zamisliti. Studija „Plastika i zdravlje: skriveni troškovi plastičnog planeta“ (Plastic & Health: The Hidden Costs of a Plastic Planet) je revolucionarna jer razmatra utjecaj svake faze životnog ciklusa plastike na zdravlje ljudi, i to od samog početka – od ekstrakcije fosilnih goriva koja je čine stalno i dugoročno prisutnom u okolišu. Dok su se prethodne studije usredotočile na određene proizvode, proizvodne procese ili trenutke u izradi i korištenju plastike, ova studija dokazuje da plastika predstavlja ozbiljne zdravstvene rizike u svakoj fazi njene proizvodnje, uporabe i odlaganja.

„Teška toksičnost povezana s plastikom – u svakoj fazi njenog životnog ciklusa – nudi još jedan uvjerljiv argument zašto je smanjenje i zaustavljanje proizvodnje plastike jedini pravi put naprijed“, izjavio je Von Hernandez, koautor studije i glavni koordinator Inicijative Break Free From Plastic (BFFP). „Šokantno je kako postojeći regulatorni režimi i dalje cijeloj industriji plastike omogućuju igranje ruskog ruleta s našim životima i zdravljem. Plastika je smrtonosna, a ovaj nam izvještaj pokazuje i zašto.“

Studija je rezultat suradnje Centra za međunarodno ekološko pravo (Center for International Environmental Law - CIEL), neprofitne organizacije za zaštitu okoliša Earthworks, Svjetskog saveza za alternativu spalionicama (Global Alliance for Incinerator Alternatives - GAIA), saveza neprofitnih organizacija Healthy Babies Bright Futures (HBBF), IPEN-a, Texas Environmental Justice Advocacy Services (t.e.j.a.s.), Sveučilišta u Exeteru, organizacije UPSTREAM i pokreta Break Free From Plastic. Objavljenim izvještajem detaljno se objašnjava kako svaka faza životnog ciklusa plastike ugrožava zdravlje ljudi.

Ekstrakcija i transport fosilnih goriva kao sirovine za plastiku

Ekstrakcija nafte i plina potrebna za proizvodnju plastike otpušta toksične kemikalije u zrak i vodu. Posebno su opasne kemikalije koje se koriste za proizvodnju plastične sirovine putem hidrauličnog frakturiranja (fracking): više od 170 njih može uzrokovati dokumentirane zdravstvene probleme, uključujući rak i oštećenje živčanog i imunološkog sustava.

Rafiniranje i proizvodnja plastičnih smola i aditiva

Proces rafiniranja fosilnih goriva u plastičnu smolu oslobađa otrovne kemikalije u zrak koje, između ostalog, mogu izazvati rak i oštetiti živčani sustav. Posebno su ugroženi industrijski radnici i zajednice u blizini rafinerija.

Proizvodi i ambalaža za potrošače

Plastični proizvodi štetni su za ljudsko zdravlje, kako u obliku čestica mikroplastike koje nastaju razgradnjom većih dijelova plastičnih proizvoda, tako i zbog kemikalija koje se nalaze u proizvodu, a koje mogu uzrokovati rak i druge zdravstvene probleme te ometati hormonalni sustav.

Otrovne tvari oslobođene pri gospodarenju plastičnim otpadom

Svaka metoda zbrinjavanja i uklanjanja plastičnog otpada, kao što su spaljivanje i rasplinjavanje, oslobađa kisele plinove, organske tvari kao što su dioksini i furani te otrovne metale poput olova i žive u zrak, tlo i vodu. Posljedice su posebno pogubne za radnike u pogonima, ali i za okolne zajednice.

Fragmentiranje otpada i mikroplastika

Razgradnjom plastike u okoliš se oslobađaju sitne čestice koje ljudi mogu progutati ili udisati. To može uzrokovati probleme poput upala, genotoksičnosti, oksidativnog stresa, apoptoze i nekroze, što sve može dovesti do raka, bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara i drugih potencijalno smrtonosnih ili kroničnih bolesti.

Izlaganje tijekom degradacije plastike

Kemikalije koje se dodaju plastici lako se šire u okolišu tijekom degradacije plastičnih materijala, što predstavlja sve veći rizik onečišćenja voda, tla ili ljudskog tkiva tamo gdje je plastika prisutna.

Kontinuirano širenje u okolišu

Plastika koja se razgrađuje u oceanu ili na kopnu dospijeva u hranidbeni lanac jer je konzumiraju životinje. Plastika izlučuje kemikalije koje su već sadržane u okolišu i akumulira druge otrovne kemikalije kako „napreduje“ kroz hranidbeni lanac.

Mikroplastika putem hranidbenog lanca lako završava na našim stolovima / Foto: 5 Gyres Institute

Zbog plastike se pokreće pitanje zaštite ljudskih prava

Kako bi se riješio problem sveprisutne plastike u okolišu, u izvještaju se preporučuje da se izlaganje plastici tretira kao pitanje zaštite ljudskih prava, i to tijekom svih faza životnog ciklusa plastike. Traži se, također, priprema zakona kojima će se zahtijevati detaljne informacije o svim fazama proizvodnje plastike, čime bi se osigurala transparentnost pri razvoju rješenja i u potpunosti sagledao globalni doseg proizvodnje i širenja plastike.

I druge organizacije koje prate problem plastičnog onečišćenja, a nisu bile uključene u izradu ove studije, pohvalile su izvještaj zbog iznimno temeljitog pristupa istraživanju plastične krize.

„Ovaj novi izvještaj pruža daljnje dokaze o štetnim učincima plastike na globalnoj razini - i to je detaljnije nego ikada do sada“, izjavila je Jacqueline Savitz iz organizacije Oceana. „Plastika utječe na ljudsko zdravlje kroz svaki stadij njenog životnog ciklusa, od ekstrakcije i proizvodnje do potrošačke upotrebe, a k tome još ulazi u hranidbeni lanac. Rizici za ljudsko zdravlje počinju mnogo prije nego što se plastika nađe na policama trgovina, što je još jedan razlog zbog čega gospodarenje otpadom nije u stanju samo riješiti ovu krizu. U svakom slučaju, potrebno je da proizvođači preuzmu svoju odgovornost za štetno djelovanje plastike na naše zdravlje i okoliš, prestanu gubiti vrijeme s lošim i neodrživim rješenjima te da se preorijentiraju na održive alternative plastici prije nego što bude prekasno.“

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Europski EE otpad truje hranidbeni lanac u Gani

Postojane organske onečišćujuće tvari (POPs) su organski spojevi koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju te se akumuliraju u živim organizmima i lako prenose na velike udaljenosti.

Utjecaj plastike na klimatske promjene

Samo 2019. godine proizvodnja i spaljivanje plastike u atmosferu će dodati više od 850 milijuna metričkih tona stakleničkih plinova što je jednako onečišćenju iz 189 novih termoelektrana na ugljen snage 500 megavata, tvrdi se u novom izvješću „Plastika i klima: Skriveni troškovi plastičnog planeta“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER