Koralji ne jedu plastiku slučajno, već zbog okusa

Plastika bi trebala biti neukusna za jelo

Znanstvenicima je već dugo poznato da morske vrste jedu plastične ostatke, jer ih sitni komadi plutajuće plastike podsjećaju na plijen. Međutim, novo istraživanje provedeno na koraljima otkriva drugi razlog konzumacije plastike, a to je prije svega „dobar okus“.

Znanstvenicima je već dugo poznato da morske vrste jedu plastične ostatke, jer ih sitni komadi plutajuće plastike podsjećaju na plijen. Međutim, novo istraživanje provedeno na koraljima otkriva drugi razlog konzumacije plastike, a to je prije svega „dobar okus“.

Kako koralji nemaju oči, nije moguća konzumacije plastike zbog sličnosti s plijenom, već isključivo zbog privlačenja okusom.

Ukusni aditivi na plastici privlače koralje?

„Iako su koralji iz naših eksperimenata jeli sve vrste plastike, ipak su više preferirali neke vrste mikroplastike, što dovodi do zaključka da plastika sadrži nešto što je čini ukusnom“, rekao je Augustin S. Allen, doktorand na Sveučilištu Duke.

„Kada plastika stigne iz tvornice, na sebi sadrži stotine kemijskih aditiva. Bilo koji od tih aditiva ili njihova kombinacija može djelovati kao stimulans koji plastiku čini privlačnom koraljima“, objasnio je Alexander C. Seymour, analitičar geografskih informacijskih sustava na Sveučilištu Duke.

Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdili specifični aditivi na plastici koji privlače koralje, a potrebno je utvrditi djeluju li isti kemijski aditivi kao stimulansi za hranjenje i kod ostalih morskih vrsta.

Mikroplastike, sićušni komadi plastike promjera manjeg od 5 milimetara, počele su se akumulirati u oceanima prije četiri desetljeća i sada su sveprisutne u morskom okolišu. Predstavljaju veliku prijetnju za morske životinje, uključujući mnoge vrste ptica, kornjača, riba, morskih sisavaca i beskralježnjaka.

Budući da je plastika uglavnom neprobavljiva, njena konzumacija može dovesti do crijevnih blokada ili smanjenja zaliha energije kod životinja koje se njome hrane. Na stotine kemijskih spojeva može prodrijeti u njihova tijela ili okolinu. Biološko djelovanje većine tih spojeva još uvijek je nepoznato, ali neki, poput ftalata su vrlo toksični za ljude i životinje te imaju štetne učinke na plodnost i razvoj fetusa.

„Oko 8 posto plastike koje su progutali koraljni polipi iz naše studije, ostalo je zaglavljeno u njihovim crijevima i 24 sata nakon konzumacije“, rekao je Allen.

Tijek eksperimenta

Allen i Seymour, voditelji istraživačkog tima sa Sveučilišta Duke, proveli su dvodijelnu studiju koristeći koralje prikupljene na obali Sjeverne Karoline u SAD-u. U prvom eksperimentu, koraljima su ponudili malu količinu od osam različitih vrsta mikroplastike. Komadići mikroplastike bili su veličine ugriza. Usporedno s mikroplastikom, koraljima su nudili i ostale predmete slične veličine poput čistog pijeska.  

„Otkrili smo da su koralji jeli sve vrste mikroplastike koje smo im ponudili, dok su pijesak uglavnom ignorirali“, rekao je Allen.

U drugom eksperimentu, stavili su skupine koralja u odvojene prostore za hranjenje u trajanju od 30 minuta. Svakoj skupini ponuđena je ista količina „hrane“. Prva skupina dobila je čistije komadiće mikroplastike, dok je druga dobila komadiće plastike s nataloženim bakterijskim biofilmom. Eksperiment je potvrdio kako koralji mogu jesti obje vrste plastike, ali preferiraju čišći tip bez ikakvih naslaga.

„Ako sada nenamjerno proizvodimo plastiku tako dobrog okusa za ove životinje, možda ćemo je u budućnosti moći proizvoditi tako da bude namjerno lošeg okusa“, izjavio je Seymour.

VEZANE VIJESTI

100-postotna obnovljiva električna energija do 2050. godine je realnost

Globalni prijelaz na 100-postotnu obnovljivu električnu energiju, više nije dugoročna vizija i upravo se događa, navodi se u studiji finskog Lappeenranta tehnološkog sveučilišta i međunarodne mreže znanstvenika i parlamentaraca Energy Watch Group, objavljenoj na netom održanoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Bonnu.

Hoće li nas samo visoke novčane kazne natjerati na odvajanje otpada?

Za tri mjeseca svi gradovi i općine u Hrvatskoj morat će imati riješen sustav odvojenog prikupljanja otpada pod prijetnjom visokih novčanih kazni za lokalnu samoupravu, ali i za građane koji ne budu razvrstavali plastiku, papir, kompost i ostali otpad.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER