Kako će otapanje ledenog pokrivača utjecati na buduću klimu?

Topljenje antarktičkog leda usporava atmosfersko zagrijavanje i ubrzava porast razine mora

Nova studija upozorava kako će topljenje antarktičkih ledenih ploča usporiti atmosfersko zagrijavanje za oko deset godina istovremeno ubrzavajući porast razine mora

Američki znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni, svojom nedavnom studijom objavljenom u časopisu Nature, ispitivali su kako će otapanje antarktičke ledene ploče utjecati na budućnost globalne klime. To je ujedno i prva studija koja ispituje kakve će učinke otapanje leda imati na klimu na globalnoj razini, budući da trenutni klimatski modeli to ne uključuju.

Nalazi studije upućuju na to da će se cijela Zemlja i dalje zagrijavati, ali sporije jer će više topline ostati zarobljeno unutar oceana: „Atmosfersko zagrijavanje neće biti tako loše kao što smo mislili, ali zato će porast morske razine biti gori“, rekao je Ben Bronselaer, postdoktorski suradnik na Odjelu geoznanosti na Sveučilištu u Arizoni te prvi autor studije.

Pomicanje tropskog kišnog pojasa

Istraživanja su pokazala da se ledeni pokrov Antarktike posljednjih godina otapa mnogo brže, a procijenjeno je da bi se do 2100. godine razina mora mogla povećati čak oko 25 cm više od prethodne procjene, kojom se predviđalo podizanje od oko 76  cm.

Da bi se utvrdilo utječe li topljenje antarktičke ledene ploče na globalnu klimu, znanstvenici su izmijenili jedan od najnovijih klimatske modela tako da su u njegove parametre uključili i topljenje leda, što je pokazalo da će se globalna temperatura povećati za 2 stupnja Celzijeva do 2065., a ne do 2053. godine, kako se do sada mislilo.

Uz usporavanje zagrijavanja i povećanja razine more, otapanje antarktičke ledene ploče također će promijeniti i oborinske režime zbog pomicanja tropskog kišnog pojasa prema sjeveru.

„Naše projekcije ukazuju da će tropski kišni pojas biti pomaknut prema sjevernoj hemisferi, čineći je malo vlažnijom, a južnu hemisferu ponešto sušom od predviđenog“, izjavila je Joellen Russell, izvanredna profesorica geoznanosti na sveučilištu u Arizoni, koja je također sudjelovala u istraživanju.

Antarktika / Creative Commons - Pixabay

Iznenađujuće otkriće

Prethodno su znanstvenici mislili da otapanje ledenog pokrivača Antarktike utječe samo na porast razine mora, ali ne i na čitav klimatski sustav. Da bi testirali tu ideju, Bronselaer i njegovi kolege ispitivali su klimatski model s i bez korištenja učinka otapanja leda u razdoblju od 1950. do 2100. godine. Znanstvenicima je klimatski model pod nazivom ESM2M ustupila američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).

Osim toga, postavili su i razinu emisija stakleničkih plinova za 21. stoljeće korištenjem scenarija poznatog kao RCP8.5, koji je ujedno i najcrnji scenarij, a pretpostavlja neograničen ekonomski rast s povećanom potrošnjom fosilnih goriva i bez uključivanja ikakvih novih nastojanja o ograničavanju globalnog zagrijavanja osim onih koje određene zemlje već poduzimaju.

Dobiveni rezultati iznenadili su znanstvenike. Uobičajeno, cirkulacijom oceana dolazi do pomicanja topline od ekvatora prema polovima te se toplina zatim oslobađa u atmosferu. No, novo istraživanje pokazuje da dodatna slatkovodna voda koja nastaje otapanjem leda djeluje kao poklopac na vodama oko Antarktike i usporava oslobađanje topline.

„Zagrijavanje neće prestati, ono će se usporiti i ostaviti nas u milosti još nekih 15-tak godina“, zaključila je Russell.

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Slijeganje tla u Nizozemskoj veće od očekivanog

Iako se već dugo sumnja kako se tlo u Nizozemskoj spušta, tek sada su objavljena prva mjerenja provedena na nacionalnoj razini koja to i dokazuju. Slijeganje tla je nažalost znatno veće od očekivanog, osobito u zapadnom dijelu zemlje.

Manhattanski tornjevi otporni na porast razine mora?

Ako razina mora nastavi rasti tijekom narednih desetljeća, što će se dogoditi sa zgradama u obalnim gradovima poput New Yorka? Odgovor na to pitanje gradskim je vlastima New Yorka ponudila tvrtka DFA svojim konceptualnim dizajnom Pier 40 za 19 drvenih tornjeva na Manhattanu, osmišljenih da ostanu u uporabi čak i kada poraste razina mora.

Dubrovnik pod velikom prijetnjom podizanja razine mora

Podizanje razine mora već godinama prijeti Veneciji, a novo istraživanje pokazuje kako su joj se na popisu ugroženih gradova pridružili gotovo svi povijesni lokaliteti na obalama Mediterana.

Kako koristiti oceane bez njihovog prekomjernog iskorištavanja?

Kako smanjiti učinak antropogenog onečišćenja i klimatskih promjena na oceane i priobalne zajednice te kako ih zaštititi, koje promjene je potrebno napraviti u politici i koje su danas obećavajuće tehnologije i načini rješavanja ovog problema, za EcoWatch je detaljnije objasnila doktorica znanosti Ayana Elizabeth Johnson.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER