Kako će otapanje ledenog pokrivača utjecati na buduću klimu?

Topljenje antarktičkog leda usporava atmosfersko zagrijavanje i ubrzava porast razine mora

Nova studija upozorava kako će topljenje antarktičkih ledenih ploča usporiti atmosfersko zagrijavanje za oko deset godina istovremeno ubrzavajući porast razine mora

Američki znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni, svojom nedavnom studijom objavljenom u časopisu Nature, ispitivali su kako će otapanje antarktičke ledene ploče utjecati na budućnost globalne klime. To je ujedno i prva studija koja ispituje kakve će učinke otapanje leda imati na klimu na globalnoj razini, budući da trenutni klimatski modeli to ne uključuju.

Nalazi studije upućuju na to da će se cijela Zemlja i dalje zagrijavati, ali sporije jer će više topline ostati zarobljeno unutar oceana: „Atmosfersko zagrijavanje neće biti tako loše kao što smo mislili, ali zato će porast morske razine biti gori“, rekao je Ben Bronselaer, postdoktorski suradnik na Odjelu geoznanosti na Sveučilištu u Arizoni te prvi autor studije.

Pomicanje tropskog kišnog pojasa

Istraživanja su pokazala da se ledeni pokrov Antarktike posljednjih godina otapa mnogo brže, a procijenjeno je da bi se do 2100. godine razina mora mogla povećati čak oko 25 cm više od prethodne procjene, kojom se predviđalo podizanje od oko 76  cm.

Da bi se utvrdilo utječe li topljenje antarktičke ledene ploče na globalnu klimu, znanstvenici su izmijenili jedan od najnovijih klimatske modela tako da su u njegove parametre uključili i topljenje leda, što je pokazalo da će se globalna temperatura povećati za 2 stupnja Celzijeva do 2065., a ne do 2053. godine, kako se do sada mislilo.

Uz usporavanje zagrijavanja i povećanja razine more, otapanje antarktičke ledene ploče također će promijeniti i oborinske režime zbog pomicanja tropskog kišnog pojasa prema sjeveru.

„Naše projekcije ukazuju da će tropski kišni pojas biti pomaknut prema sjevernoj hemisferi, čineći je malo vlažnijom, a južnu hemisferu ponešto sušom od predviđenog“, izjavila je Joellen Russell, izvanredna profesorica geoznanosti na sveučilištu u Arizoni, koja je također sudjelovala u istraživanju.

Antarktika / Creative Commons - Pixabay

Iznenađujuće otkriće

Prethodno su znanstvenici mislili da otapanje ledenog pokrivača Antarktike utječe samo na porast razine mora, ali ne i na čitav klimatski sustav. Da bi testirali tu ideju, Bronselaer i njegovi kolege ispitivali su klimatski model s i bez korištenja učinka otapanja leda u razdoblju od 1950. do 2100. godine. Znanstvenicima je klimatski model pod nazivom ESM2M ustupila američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).

Osim toga, postavili su i razinu emisija stakleničkih plinova za 21. stoljeće korištenjem scenarija poznatog kao RCP8.5, koji je ujedno i najcrnji scenarij, a pretpostavlja neograničen ekonomski rast s povećanom potrošnjom fosilnih goriva i bez uključivanja ikakvih novih nastojanja o ograničavanju globalnog zagrijavanja osim onih koje određene zemlje već poduzimaju.

Dobiveni rezultati iznenadili su znanstvenike. Uobičajeno, cirkulacijom oceana dolazi do pomicanja topline od ekvatora prema polovima te se toplina zatim oslobađa u atmosferu. No, novo istraživanje pokazuje da dodatna slatkovodna voda koja nastaje otapanjem leda djeluje kao poklopac na vodama oko Antarktike i usporava oslobađanje topline.

„Zagrijavanje neće prestati, ono će se usporiti i ostaviti nas u milosti još nekih 15-tak godina“, zaključila je Russell.

Klara Perović | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb među europskim metropolama koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Umjetni snijeg bi mogao spasiti svjetske obale

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.

Otapanje ledenjaka prijeti potpunim ogoljenjem alpskih vrhova

Visoki planinski led važan je za milijune ljudi, no uz sve izraženije globalno zatopljenje mogla bi nestati većina zaleđenih svjetskih vrhova. Mnogi od najslikovitijih i najcjenjenijih planinskih krajolika našeg planeta vjerojatno će za osamdeset godina izgledati sasvim drukčije – otapanje ledenjaka na njima će ostaviti samo goli kamen.

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER